Ljetno računanje vremena (međunarodna engleska oznaka: DST = Daylight saving time) široko je rasprostranjeni službeni vremenski sustav u kojem se, tijekom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme. Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti. Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu, zbog zamjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima. Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije, jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece.
U nedjelju, 27. ožujka, počinje ljetno računanje vremena pa će ljudi morati pomaknuti kazaljke na satovima, što nekima remeti dnevni ritam i osjećaj za vrijeme. S obzirom na to da se države članice EU nisu dogovorile oko predloženog ukidanja pomicanja sata taj režim na snazi ostaje i dalje.
Ljetno računanje počinje u noći na nedjelju, 27. ožujka u dva sata tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u dva sata računa kao tri sata.
Dugo vremena nakon što je izumljen kalendar i sat Duvnjaci, a možda i oni što žive 200 km oko Duvanjskog polja, imali su svoj kalendar i sat, a koji ne bilježi wikipedia. Mnogi stariji žitelji i danas tako računaju vrijeme, iako svaka obitelj, da ne kažemo svaka osoba, ima sat i svima je dostupan kalendar.
DOBA DANA
Dan je podijeljen na dan(u užem smisli, kad se vidi) i noć (kad je mrak). Vrijeme se mjeri po suncu i po dnevnim događanjima, navikama, običajima:
– SVANUĆE je vrijeme prije osvita, dok se ništa ne vidi, za mraka
– OSVIT je prije zore, kad se nazire svjetlost
– ZORA je kad se istok zarumeni i sunce polako izlazi, početak jutra
– JUTRO kad sunce potpuno izađe, kad se razdani, a jutro je odjutrilo negdje do 10 sati, a vrijeme oko 11 sati naziva se i MISNO (vrijeme nedjeljne pučke mise) doba.
-RUČNO DOBA, vrijeme ručka, od 11 do 14 sati, od prilike.
-SUMRAK – SUTON – PREDVEČERJE – Vrijeme kada sunce nagne zapadu, dan prelazi u noć, svjetlost u tamu.
Oni koji su stanovali blizu crkve mogli su se ravnati i po crkvenom zvonu koje je zvonilo u podne i u 6 sati uvečer – Zdravo Marija. Čobani su mjerili vrijeme po svojoj sjeni ili sjeni štapa.
GODIŠNJI KALENDAR
Vrijeme u godini računalo se, uglavnom, po katoličkim svetkovinama i blagdanima, čak i oni koji nisu bili katolici. Pa se nešto dogodilo, najčešće netko se rodio, vjenčao, umro, jer su to bili najvažniji događaji u životu puka.
PA SE NEŠTO DOGODILO LICEM (UPRAVO, TOČNO) :
-NA BADNJICU(dan uoči Božica, 24.prosinaca),
-NA BOŽIĆ (25. prosinca),
-NA STIPANJDAN( prvi dan iza Božića, 26. prosinaca)
-NA IVANJDAN (drugi dan iza Božića, 27. prosinca)
-NA MLADENCE (treći dan iza Božića, 28. prosinca)
-OKO BOŽIĆA (okvirno za sve ove dane)
-NA STARU GODINU (uoči Nove godine, 31.prosinca)
-NA VODOKRŠĆE-SVETA TRI KRALJA-BOGOJAVLJENJE (6. siječnja)
-NA KALANDORU (SVIJEĆNICU), 2.veljače
-NA ČISTU SRIDU,PEPELINICU (početak Korizme, pomični datum, 40 dana prije Uskrsa
– U KORIZMI (vrijeme od Korizme do Uskrsa, 40 dana)
-NA BLAGOVIST, 25. Ožujka
-NA VELIKI ČETVRTAK, PETAK, SUBOTU (BILA SUBOTA), Sveto trodnevlje pred Uskrs
– NA USKRS, također pomični blagdan, dakle nije svake godine na isti nadnevak
-NA USKRSNI PONEDILJAK, dan iza Uskrsa
-NA JURJEVU – JURJEVDAN, 23. travnja (kad se smatra da je prošla zima, da se blago izgoni na ispašu)
-NA SPASOVO-UZAŠAŠĆE, pomični blagdan, 40 dana poslije Uskrsa
-NA DUHOVE, 50 dana iza Uskrsa
-NA BRAŠAČEVO-TIJELOVO, četvrtak nakon Presvetog Trojstva, a Presveto Trojstvo je prve nedjelje nakon Duhova
-NA SRCE ISUSOVO, pomična svetkovina, u prvoj polovici lipnja
-NA SVETOG ANTU, 13, lipnja
-NA SVETOG IVU, LITNJI IVANJDAN, 24. lipnja
-NA PETROVDAN, 29. lipnja
-NA ILINDAN, 20. srpnja
-NA GOSPOJINU (VELIKU GOSPU), 15. kolovoza
-NA MALU GOSPU, 8. Rujna
-NA MIJOVLJDAN (svetkovina sv. Mihovila)
-NA SVETOG FRANU, 4.listopada
-NA SVISVETI, 1.studeni
-NA SVETOG NIKOLU, 6. prosinac
-NA PRVU NEDILJU DOŠAŠĆA, oko četiri tjedna prije Božića
Po ovom (uglavnom crkvenom) kalendaru se računalo vrijeme-doba, a mnoge starije osobe u ovom kraju i danas ovako računaju vrijeme, jer im nije bitno odrediti točan datum, nego je to vrijeme „oko“.
I dan danas možete čuti (ali sve rjeđe), kada se rodi dijete, da kažu kako je samo sebi ime donijelo, a to znači da je rođeno na datum jedne od nabrojanih svetkovina, te da će mu roditelji nadjenuti takvo ime! Tako je nekada bilo, pa neka ostane zabilježeno.
I NA KRAJU MALO ŠALE: Malo je onih rođeni prije 60-tak godina duvanjskom kraju, a da točno znaju u kojem su horoskopskom znaku rođeni! Djecu su majke rađale u kući, a išlo se matičaru prijavit rođenje djeteta kad bi bilo vremena, ili usput. Na pitanje matičara kada je dijete rođeno, obično bi odgovor bio “oko” jednog od navedenih svetkovina, pa je matičar određivao datum rođenja, onako, sublizu, haha.
Sada ćete na društvenim mrežama pročitati brojne šale na račun pomicanja kazaljki na satu:
-Kako ću povratiti sat kad ga nisam ni proguto!
-Ja sam već nekoliko puta vratio kazaljke na satu na kojem se gleda potrošnja struje!
-Kako ću vratiti sat kad ne znam gdje sam ga uzeo (ukrao)!
…………………………………………………………
www.tomislavnews.com:Foto: Net.hr
