Ovaj tekst prenosimo samo da bismo postavili pitanje: koliko je HEP, kod rekordne proizvodnje struje, povećao naknadu za korištenje Buškog jezera općinama Tomislavgrad i Livno?
HEP je mogao i, da je riječ o trgovačkom društvu monopolistu odgovornom prema potrošačima, morao pojeftiniti električnu energiju prije nego što je na to prisiljen pojavom konkurencije.
Za to postoje debeli razlozi, jer unatoč inercijskom rasipništvu, ta je državna tvrtka od studenoga prošle sve do lipnja ove godine uvelike smanjila troškove poslovanja i višestruko povećala dobit. Zahvaljujući nebu!?
Hidrološke prilike u spomenutom razdoblju bile su takve da su osiguravale dostatne količine vode da sve HEP-ove hidroelektrane gotovo svakodnevno rade punom snagom. Izobilje vode koja se obrušavala na lopatice njihovih turbina osiguravalo je proizvodnju najjeftinije električne energije.
Hidroelektrane su, manje-više, davno amortizirane pa se trošak proizvodnje u takvim objektima svodio na plaćanje osoblja i druge prateće izdatke.
A proizvodilo se toliko da je bilo dana kada je HEP postizao i apsolutne rekorde u izvozu električne energije. Veliki doprinos takvoj HEP-ovoj proizvodnji dale su hidroelektrane na području Dalmacije, posebno one na slivu rijeke Cetine, koja je s 880 megavata instalirane snage i dva akumulacijska jezera, Peručom i Buškim blatom, doslovno energetski div.
Prema podacima koje smo dobili iz HEP-ova Sektora marketinga i korporativnih komunikacija, zbog izrazito povoljnih hidroloških prilika proizvodnja HE u posljednja dva mjeseca prošle godine iznosila je milijardu i 569 milijuna kilovatsati ili 2,5 puta više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Krcato Buško blato
Hidroelektrane na slivu rijeke Cetine od toga su proizvele 25 posto. Zbog nastavljenih izrazito povoljnih hidroloških okolnosti u razdoblju siječanj − lipanj ove godine, u proizvodnji hidroelektrana ostvareni su apsolutni rekordi. U prvih pola godine sve HEP-ove hidroelektrane proizvele su pet milijardi i 117 milijuna kilovatsati, što je za 1,8 puta više nego u prvom polugodištu 2012. godine.
Od toga je na slivu Cetine proizvedeno 40 posto ili dvije milijarde i 50 milijuna kilovatsati. Prijašnji su proizvodni rekord HEP-ove hidroelektrane ostvarile 2010. godine. Za prvih pola godine 2010. njihova je proizvodnja bila četiri milijarde i 784 milijuna kilovatsati, ili za 6,5 posto manje nego u prvih šest mjeseci ove godine.
Prije tri godine hidroelektrane su ostvarile rekordnu godišnju proizvodnju od osam milijardi i 309 milijuna kilovatsati. Izgledno je da će taj rekord u ovoj godini biti premašen, opet zahvaljujući prvenstveno hidroelektranama na slivu Cetine.
Naime, u drugo ovogodišnje polugodište akumulacija Buško blato ušla je s popunjenosti od 58 posto, a od mogućih 570 milijuna kubika u jezeru Peruča tog je dana bilo spremljenih 553 milijuna.
Voda iz Buškog blata obrušava se na turbine HE Orlovac, a voda iz Peruče na turbine istoimene HE, da bi potom objedinjene u koritu Cetine pokraj Trilja nastavile teći nizvodno prema turbinama HE Đale, HE Kraljevac i turbinama najsnažnije HE Zakučac.
Rekordi
4,7 milijardi kilovatsati proizvedeno je u prvih šest mjeseci 2010.
5,1 milijardu kilovatsati proizvedeno je u istom razdoblju 2013.
Slobodna DalmacijaTN