Poštovani članovi i simpatizeri naše Planinarsko ekološke udruge STOŽER Kupres,
želimo vas obavijestiti da smo poslali dopis Ministarstvu okoliša i turizma, izrađen od strane zabrinutih članova naše udruge, u kojem iznosimo naše stavove i zabrinutost u vezi s predloženim projektom proizvodnje magnezija na Kupresu.
U dopisu smo istaknuli potencijalne rizike koje ovakav projekt može imati na prirodni okoliš, planinarske staze te na opću kvalitetu života u našem kraju. Vjerujemo da je očuvanje prirodnih ljepota i resursa od ključne važnosti za budućnost naše zajednice.
Naglašavamo da PEU ne zauzima pozitivan ili negativan stav o projektu. Ovaj dopis nastao je isključivo kako bi se ukazalo na nejasnoće u studiji utjecaja na okoliš i informacije koje nedostaju, a bez kojih ne možemo formirati stav.
Pozivamo sve članove i zainteresirane strane da prate daljnji razvoj situacije.
Srdačno,
Planinarsko ekološka udruga STOŽER Kupres
UKRATKO:
Otale tekstove i primjedbe možete pročitati na sljedećim linkovima!
DOPISZahtjev za reviziju Studije utjecaja na okoliš
UDRUGA ZA PODUZETNIŠTVO,AGROTURIZAM I ŽENE-ATTIVO
Put ljekovitog bilja bb.
KUPRES
Kupres,30.08.2024.godine
OBAVJEST
Poštovane Kupreške i Kuprešaci,
Nalazimo se pred velikim povjesnim izazazovom naspram sadašnjih i budućih generacija Kupresa,ali i obavezom i dugom prema našim precima,koji su kroz dugu povjest vjerno i hrabro branili Kupres od svih vrsta nasrtaja.
Pred građane Kupresa je odjednom iskrsnuo projekat proizvodnje magnezija i drugih koproizvoda.Radi se o vrlo štetnoj kemijskoj industriji ,čije bi pokretanje nanijelo nesagledive štetne posljedice za Kupres i mnogo šire i čija proizvodnja je upravo zbog svoje štetnosti ugašena svugdje u Europi.
Nakon temeljnog izučavanja Studije utjecaja Projekta na okoliš , Dopuna Studije i učestvovanja na dvjema održanim raspravama na ovu temu,zaključili smo da je u ovom trenutku nužno uputiti primjedbe na ovu Studiju prema Federalnom ministarstvu okoliša u cilju zaustavljanja daljnjih aktivnosti na ovom projektu.
Udruga Attivo Kupres je stoga bez oklijevanja uputila svoje argumentirane primjedbe prema nadležnom ministarstvu na 7 stranica sa prijedlogom da Federalno ministarsvo okoliša i turizma donese Rješenje o neprihvatanju Studije procjene utjecaja Projekta na okoliš.
Ovom prilikom potičemo sve građane,a posebno različite udruge da se uključe u dostavljanje primjedbi na ovu Studiju nadležnom ministarstvu,jer je krajnji rok za dostavljanje primjedbi do 08.09.2024.godine.Također molimo Kupreški radio ,kao javnog emitera da se u svom punom kapacitetu stavi na raspolaganje u svrhu informiranja građana o ovoj problematici,jer je već prisutno negodovanje građana zbog izostanka na Javnoj raspravi,održanoj 20.08.2024.godine.
U privitku dostavljamo kratki izvod iz gore naznačenih naših primjedbi,kao svoj doprinos boljem informiranju građana i zauzimanju stavova o ovoj aktualnoj problematici,koju ne smjemo nikako odložiti pod tepih.
Zajedno smo jači!
S osobitim štovanjem. Predsjednica Udruge Attivo:
Tanja Ćurković,prof.njemačkog jezika
UDRUGA ZA PODUZETNIŠTVO,AGROTURIZAM I ŽENE-ATTIVO
KUPRES
FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA
SARAJEVO
Kupres,25.08.2024.godine
PRIMJEDBE NA STUDIJU PROCJENE UTJECAJA PROJEKTA NA OKOLIŠ
Nosilac projekta:BH Magnezij & Minerali d.o.o Kupres
Predmet projekta:proizvodnja magnezija,precipitiranog kalcijevog karbonata (PCC),spinela(MgAl2O4),suhog leda u čvrstom stanju (CO2)
Posljednjih mjeseci izloženi smo vrlo agresivnoj promociji buduće investicije u kemijsko prerađivačku industriju na Kupresu ,koja bi prema naručiteljima ove propagande, trebala da bude spas za Kupres i EU.
Moramo istaći da, kao i najveći broj stanovnika Kupresa, nismo znali ništa o ovome „projektu stoljeća“ za Kupres. Sasvim slučajno vidjeli smo obavjest na Kupreškom radiju da će biti organizirana Javna rasprava o procjeni projekta BH Magnezij $ minerali d.o.o ,koji se prezentira u Studiji utjecaja na okoliš .
Prvu raspravu koju je zakazalo FMOIT prenosio je Radio Kupres.
Drugu raspravu zakazao je investitor.Odaziv građana bio je iznad svih očekivanja veliki.Međutim Kupreški radio je odbio kategorično da prenosi javnu raspravu uživo,zbog čega su dobili veliku zamjerku i oni i oni što su im naredili.
Žalimo što su brojni građani Kupresa vrlo ozbiljno uznemireni ,jer se bez ikakvog pravnog osnova , ,uz ozbiljne medijske cenzure i blokade na drugačije mišljenje, pokušava na štetu opstojnosti Kupresa ostvariti profit.
PRIMJEDBE O PROJEKTU
1.Organiziranje proizvodnje magnezija i drugih koproizvoda na području općine Kupres nije moguće:
a) jer takva kemijska proizvodnja nije predviđena Prostornim i Urbanističkim planom općine Kupres.
Prostornim planom(str.15.točka 7) definirana je eksplatacija dolomita u Osmanlijama ,Kupres,koji se koristi kao građevinski materijal.Pošto bi eksploatacija ove sirovine bila u koliziji sa temeljnom namjenom prostora šireg razvoja turizma i resursom podzemnih voda,nakon određenog vremena treba izvršiti rekultivaciju .Dakle,ne samo da nije predviđeno širenje eksploatacionog područja,pa makar i za potrebe građevinskog materijala,već se planira zatvaranje nalazišta putem rekultivacije.
b) Orjentacija i razmještaj gospodarstva u prostoru reguliran Prostornom planu je na stranici 18,točka 10.2,gdje se predviđa razvoj poljoprivrede,turizma i gospodarsko prerađivačke industrije,čija lokacija se veže isključivo za centar grada, zbog infrastrukture i radne snage.Radi se dakle o prerađivačkim kapacitetima,koji ne zagađuju okoliš.
c) Poseban cilj prostornog uređenja i strateškog opredjeljenja Općine Kupres formuliran ovim dokumentom je inicijativa za proglašenje općine Kupres ekološkim područjem.
Prema odredbama Prostornog plana u Kupresu treba organizirati:.proizvodnju zdrave hrane,raznolikost turističke ponude,prerada drveta i sl.
2.Površine na kojima se vrši ispitivanje nalazišta dolomita(47,5 ha) i predviđa eksploatacija predstavljaju poljoprivredno i šumsko zemljište,pa se na njima nije mogla dobiti nikakva prenamjena i korištenje bez vlasnika tog zemljišta,a to je država Bosna I Hercegovina.
3.Studija uticaja na okoliš je veoma manjkava sa preciznim kvantifikacijama i određivanjem graničnih vrijednosti.
Granične vrijednosti emisija”- masa ili energija izražena u vidu specifičnih parametara, koncentracije ili nivoa emisija, koje neće biti prekoračene tokom određenog ili određenih vremenskih perioda;
3.1 Voda
Potrošnja vode
u ovom projektu voda se koristi u procesu proizvodnje i treba jasno biti izražena količina,što nije slučaj.Na javnoj raspravi je dat odgovor da će biti mali potrošaci vode,jedna mala cjevčica od 2 cola.Na pitanje odakle će uzimati vodu nismo dobili odgovor.
Također u Studiji se navode različiti podaci :240000m3 godišnje,35 m3 /h ,dva spremnika po 120 m3 ,odnosno 240m3 za dva dana.
Odakle će se crpiti voda za potrebe ove industrije?
U Studiji ,poglavlje 2,1 :opis tehnologije se nacodi da će opskrba vode biti definirana Idejnim projektom vodovoda i kanalizacije broj 01-15-113-VI/23 ,a da će se na početku priključiti na postojeći gradski bazen vode,odakle se trenutno i dugi niz godina napaja vodom Kupres. Navodi u Studiji u poglavlju 5,točka 5.7.2 Utjecaj na površinske i podzemne vode tijekom eksplatacije uopće nije obrađeno izvorište.Spominje se bušotina,pa nije jasno jeli snabdjevanje predviđeno iz postojećeg izvorišta ili će se praviti nova bušotina.
Što to znači za Kupres?
Ako ide snabdjevanje iz postojećih izvorišta,to znači izravnu ugrozu na snabjevanje vodom Kupresa.Ako to prevedemo na neku kvantifikaciju,i ilustaciju potrošnje,to znači kao da smo na ovaj gradski bazen priključili novih oko 280 obiteljskih kuća,odnosno novih potrošača..Ne znamo točan kapacitet ovog izvora ,ali sigurno ovo neće moći funkcionirati.
Imajući u vidu da nam se SADA u ljetnim mjesecima javljaju problemi sa vodom,postavlja se pitanje da li bi kupreške obitelji ,koje su priključene na ovaj bazen ostale bez vode Odgovor je nažalost potvrdan i za ljeti i zimi.
Ivestitor dalje navodi da će u fazi izrade glavnog ili izvedbenog projekta izvršiti procjenu raspoloživih količina vode i osigurati trajno izvorište vode.
Ovakav pristup investitora nije moguć ni sa aspekta zakona,ali bi bio upitan i sa aspekta investitora,ukoliko investitor sasvim ozbiljno ne računa da će svojom kemijskom industrijom iseliti totalno Kuprešake.
u Kuresu se ozbiljno povezuje ovaj projekat sa projektom uništenja Kupresa.
Utjecaj iskopavanja i eksplatacije na izvorišta i podzemne vode?
U Studiji se nudi zaključak da je utjecaj proizvodnje na podzemne i površinske vode tijekom eksploatacije malo vjerojatan i nije značajan,a da nije uopće obrađen.
Kupres je razdjelnica Jadranskog i Crnomorskog sliva.Upravo na ovom području formiraju se izvorišta koja poniru u rijeke koje idu prema Jadranskom i Crnomorskom slivu.
Zati je ovo područje izričito zabranjeno za bilo kakva iskapanja.
Također otpad iz proizvodnje, koji je vrlo škodan našao bi se daleko u vodama do Jadranskog mora i Hercegovine,a također preko rijeka Mrtvice i Bugojanskih rijeka u Savu,Dunav ,pa u Crno more.
Ovaj projekat nosi štetnosti za ekologiju ne samo na Kupres ,već i na brojna druga okolna i daljnja mjesta I ŠKODLJIV JE DA SE RAZVIJA U KUPRESU PUNO VIŠE NEGO DRUGDJE UPRAVO RADI UGROZE VODA NA ŠIROKOM PODRUČJU.
Općina Kupres je pokrenula projekat izrade Elaborata :Zaštite izvorišta vodoopskrbnog sustava Općine Kupres(izvorišta:Bašinac,Točak,Hajdarevac,Šadinac i Vođenica)
Zaštita izvorišta podrazumjeva apsolutni otklon ove investicije na ovom području 3.2
3.2 Kanalizacija i tehnološki otpad
u poglavlju 4. Opis okoliša koji bi mogao biti ugrožen projektom obrađen je dio Infrastruktura/Vodopskrba/kanalizacija
U Studiji nije uopće definirana količina i način odvodnje tehnoloških i sanitarnih voda.Nije preciziran i kvantificiran tehnološki otpad i način njegova zbrinjavanja.
3.3 Kvantifikacija drugog štetnog otpada i emisija u zrak
Investitor ne nudi odgovor o vrsti emisija,točnoj kvantifikaciji štetnih gasova i materija. U Studiji se navodi i Plinska stanica
Investitor ne daje granične i referentne vrijednosti oko zagađenja zraka ugljičnim dioksidom.,niti drugim štetnim plinovima.
Šta znači podatak da će se tijekom proizvodnje 1 tone magnezija ,proizvesti i 1 tona CO2.
Ovdje se mora imati u vidu oslobađanje štetnih plinova iz procesa proizvodnje i transporta dolomita nakon prerade,jer se radi o velikim količinama dolomita koji se eksploatira. Sam izvođač u medijima daje izjave o sigurnim izvorima dolomita najmanje 75 godina i najmanje oko 100 miliona tona. Poznato je koliko teretni kamioni oslobađaju co2.
Evo još dva teksta (a mnogi ih je!) objavljena na temu Investicija stoljeća u Kupresu:
Poslovni svijet
www.tomislavnews.com
