S obzirom na kontinuirani pad broja rođenih, osobito proteklo desetljeće, i nezaustavljeno iseljavanje mladih, svi javni sustavi bit će teško uzdrmani, a posebice oni poput odgojno-obrazovnog čija opstojnost, odnosno broj zaposlenih izravno ovisi o broju djece
Hrvatska je davne 1950. godine imala 95.560 rođenih, 1975. godine 67.060 rođenih, 1990. godine 55.409 da bismo danas spali na jedva 32 tisuće rođenih! Preciznosti radi, samo 32.047 djece rođeno je lani u Hrvatskoj prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, što je najmanji broj rođene djece u povijesti ove zemlje.
S obzirom na kontinuirani pad broja rođenih, osobito proteklo desetljeće, i nezaustavljeno iseljavanje mladih svi javni sustavi bit će teško uzdrmani, a posebice oni poput odgojno-obrazovnog čija opstojnost, odnosno broj zaposlenih izravno ovisi o broju djece. O kakvom se padu broja rođene djece radi, najbolje govori podatak da je gotovo osam tisuća djece manje rođeno u odnosu na 2013., te skoro njih 2000 manje u odnosu na prethodnu 2022. kada je bilo 33.883 rođenih. Ako odemo još dalje u povijest, podaci koje je demograf, prof. dr. sc. Anđelko Akrap navodio u znanstvenom članku 90-ih pokazuju da je u Hrvatskoj 1991. bilo 51.829 rođenih i tada je udio djece do 14 godina u populaciji iznosio 20%.
Hrvatska prednjači: ‘Imamo najveći udio starijeg stanovništva na svijetu’
S tim udjelom djece smatra se da su javni sustavi održivi u nekoj zemlji, a s postojećim udjelom djece od 14% su neodrživi. Podsjetimo, da je više od 58 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola Hrvatska izgubila u proteklom desetljeću od 2013./2014. do 2023./2024. školske godine prema podacima Školskog e-rudnika (ŠeR) Ministarstva znanosti i obrazovanja. Broj djece koja će pristizati u školske klupe, u srednje škole i na fakultete sljedećih godina bit će sve manji i to pod uvjetom da se iseljavanje zaustavi.
– Cijelo hrvatsko društvo, a ne samo sadašnja vlast, nije svjesno težine problema. Nestaje ovim tempom čitav školski sustav. Možemo mi nadoknaditi radnike uvozom, ali nećemo uvoziti djecu. Gasi se i gasit će se mnoštvo osnovnih škola jer je uzdrman čitav sustav. Jednom sam već rekao da je ovo što nam se događa kao kataklizma jer kad isisate 400 tisuća ljudi najvitalnije dobi iz zemlje, tko to može nadoknaditi – retorički se pita demograf, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, dodajući da se demografskim problemima trebaju pozabaviti i vlast i opozicija i lokalna zajednica.
Da će se veliki pad rođene djece negativno odraziti na obrazovni sustav, nedavno nam je govorio i demograf dr. sc. Stjepan Šterc ističući još i dodatni problem iseljavanja mladih obitelji s djecom jer u iseljavanju građana iz Hrvatske sudjeluje oko 20% školske djece. S demografima se slaže i dr. sc. Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta koji nam je još prekjučer prije nego što su objavljeni podaci DZS-a kazao:
– Iseljavanje intenzivno traje više od deset godina i ove godine imat ćemo 32.000 djece. Usporedbe radi 50-ih smo imali oko 90.000 tisuća rođenih, 70-ih 70 tisuća, a danas svega 32 tisuće rođenih s tendencijom da za 10 godina bude oko 23.000 rođenih. U toj konstelaciji je pitanje što ćemo uopće raditi ovu strukturu škola, vrtića jer pojedini sektori postaju suvišni. Reforma u školstvu će morati biti drastična jer je manje generacija i na sljedećoj stepenici za četiri-pet godina pad se odražava na srednje škole i kroz deset godina na fakultete. Ovaj broj studenata koji sada imate na fakultetima možete mirno prepoloviti za deset godina i onda postojeća struktura od vrtića do visokoobrazovanih institucija postaje suvišna i skupa za održavanje. Ili će ih država ostaviti takve kakve jesu i smanjiti primanja zaposlenima koji će sami odlaziti iz tih institucija – govori Lovrinčević, pitajući se tko će više upisivati razrednu nastavu kao i fakultete jer će polako nestajati u Hrvatskoj to stablo edukacije.
I ne, nisu ni blizu sve zemlje u EU u istoj situaciji kao Hrvatska u kojoj se broj stanovnika od popisa stanovništva 1991. do posljednjeg iz 2021. smanjio za više od 900 tisuća. Ne gube sve članice EU stanovništvo kao mi jer je u posljednja tri desetljeća Hrvatska je po gubitku stanovništva peta u EU nakon Latvije, Litve, Bugarske i Rumunjske. Ali po brojnosti stanovništva se ne možemo uspoređivati ni s Rumunjskom, ni s Bugarskom već samo s malim zemljama, Litvom i Latvijom. Usto, hrvatsko se stanovništvo ubraja u najstarije nacije svijeta prosječne starosti preko 44 godine.
Iako je Hrvatska povećala iznose dječjeg doplatka od 31 do 62 eura na koje će imati pravo, roditelji i skrbnici djece čiji mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 618 eura mi smo i dalje među zemljama EU s najnižim doplatcima za djecu i manjinom članica koje nemaju univerzalni doplatak za svu djecu. U zemlji ostarjelog stanovništva pojačat će se pritisak na sustave socijalne skrbi, rast će zdravstveni izdaci, a kako je iseljeno mlado stanovništvo, njihovi ostarjeli roditelji neće moći računati makar na povremenu skrb obitelji koje su u Hrvatskoj sve manje i manje. A imamo i skoro 400 tisuća samačkih kućanstava, tako da će samo rasti izdaci države za skrb o starijima, objava je Večernji.hr
