Predsjednik Zoran Milanović došao je u ponedjeljak ujutro, na početku službenog posjeta Vatikanu, zajedno sa suprugom u privatnu audijenciju kod Svetog Oca. Papa Franjo primio ga je u Apostolskoj palači.
Kako je u podnevnom Dnevniku HTV-a javio Gordan Žvanović, Milanović je Papi darovao Misal kneza Novaka, jedan od najvažnijih spomenika hrvatskog glagoljaštva. Održao je i sastanak s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom te tajnikom za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom.
– Kako doznajem, tijekom tog sastanka istaknuti su iznimno dobri odnosi Svete Stolice s Hrvatskom, koji će u siječnju iduće godine biti obilježeni i 30. obljetnicom priznanja naše države, javio je Žvanović.
U fokusu je bila i razmjena stajališta o situaciji na jugoistoku Europe, posebno u BiH. Na dnevnom redu bila su i globalna pitanja, odnosi Svete Stolice s EU-om, kao i pitanje klimatskih promjena, prvenstveno u kontekstu netom održane klimatske konferencije u Glasgowu i Papine enciklike Laudato si’.
Milanović je rekao da je atmosfera tijekom susreta bila lijepa te da je Papa pozvan u posjet Hrvatskoj.
Predsjednik se sastao i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom.
Rekao je da je jedna od tema razgovora bila BiH i “sve stvari koje nas muče, koje uz pomoć Vatikana možda možemo bolje riješiti”.
– Isto tako i s Papom, da sad ne budem indiskretan, jer Papa je u nekim stvarima bio dosta direktan. I o cijepljenju… U Vatikanu su, inače, svi cijepljeni. Tu očito prevladava jedan znanstveni pogled na problem i maska se nešto slabo nosi, rekao je Milanović.
Na novinarski upit jesu li ga prije dolaska kod pape tražili COVID potvrdu odgovorio je: “ma kakvi”.
– Ma ništa. I papa me dočekao bez maske, ima 80 godina, više ne radi sklekove. Star je čovjek. Ništa, tu i tamo neka maska. Svi su cijepljeni u Vatikanu, to je druga stvar, to je stvar odnosa, hijerarhije, poštovanja… Možda im je papa naredio, pa se nitko ne usudi pisnuti. Ali kao im je naredio… Ali to je crkva, mi smo demokratsko društvo, rekao je Milanović.
Na novinarsko pitanje kakav je bio Papin pogled na situaciju u BiH i uopće na zapadnom Balkanu, Milanović je rekao da se s Papom ne može razgovarati o takvim detaljima, “mada je razgovor bio dosta neformalan, ali postoje neke granice”.
S državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom i tajnikom za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom Milanović je razgovarao o situaciji u susjedstvu Hrvatske, posebno u BiH.
Pričali su i o “svim onim stvarima koje nas muče i koje uz pomoć Vatikana možda možemo bolje riješiti”, rekao je predsjednik.
“Njihov stav je onakav kakav nama odgovara. Oni mogu pomoći, naravno postoje granice u tome, a možemo si pomoći i mi sami jer smo članica EU-a i NATO.”
“Dok god Hrvati inzistiraju da im se ne oduzima pravo da izabiru svog predstavnika i okreću se prema Sarajevu i to kažu, budite sretni i neka vam jeza krene niz kralježnicu kad Hrvati okrenu glavu od Sarajeva i kažu da ih to ne zanima. ‘Educated guess’ je da Hrvati još uvijek haju za Bosnom i Hercegovinom”, rekao je Milanović.
– Međutim, s kardinalom Parolinom i Gallagherom, s njima apsolutno da. To su prijatelji koji hoće pomoći. Znaju dosta, ne znaju sve. Gallagher sad ide u Srbiju kod Vučića, neću reći da sam ga pripremio, ima ga tko pripremiti, ali smo razgovarali dosta o tome, rekao je Milanović.
Dodao je da je njihov stav onakav kakav nama odgovara, da oni mogu pomoći, ali da si možemo pomoći i sami.
– Da podsjetim, mi smo članica EU-a i NATO-a. Srbija i druge države to nisu. Pa ako dođe dotle da se s time moramo busati u prsa, pa i to ćemo. Ali ja to ne bih htio. Htio bih da se okupe i Vučić, ako treba, a treba, i Erdogan, tu sam kao honest broker, kao sudionik, kao zainteresirana osoba kojoj ne moraju sve strane vjerovati, ali pretpostavljam da mi vjeruje hrvatska strana, da sjednemo i da vidimo možemo li mi, odnosno predstavnici naroda u BiH uz neku našu kreativnu i poštenu pomoć postići više od drugorazrednih, ali zaista drugorazrednih, ne po statusu, nego po karakteru, diplomata koji rade nered u BiH već godinama, koji ne odgovaraju nikome, poručio je.
Rekao je da je inteligentan zaključak da “Hrvati još uvijek haju za BiH” te pozvao: “Nemojmo to potrošiti.”
Rekao je i da papa Franjo ima interesantne stavove o Bruxellesu kao o jednom već pomalo otuđenom centru moći.
O Međugorju: “Bilo bi dobro da se Gospa ne pojavljuje svaki dan”
Milanović je, među ostalim, spomenuo komercijalizaciju Međugorja, koja, kako je rekao, stoji na putu ozbiljnijem reguliranju statusa Međugorja, što je mnogim ljudima u Hrvatskoj i u Hercegovini u interesu.
– Bilo bi dobro da se Gospa ne pojavljuje svaki dan, dodao je.
Uobičajeno je da Papa razmjenjuje darove s državnim poglavarima na kraju privatne audijencije. Milanović je Papi darovao Misal kneza Novaka iz 14. stoljeća. Riječ je o rimokatoličkom misalu napisanom na hrvatskom, uglatom glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom. Napisao ga je Novak Disislavić kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan. Jedan je od najvažnijih spomenika hrvatskog glagoljaštva. Naime, misal podsjeća na posebnost crkve u Hrvata koja je stoljećima prije Drugog vatikanskog sabora anticipirala da će crkva priznati sve jezike.
– Poklonio sam mu jedan glagoljaški misal, jednu rijetku i kvalitetnu i za hrvatski identitet vrlo važnu knjigu, a pričao sam mu o tome kako je glagoljica hrvatsko pismo prije svega bila stoljećima, a tek onda latinsko. Ono malo Hrvata što je znalo pisati vrlo su često bili glagoljaši, polupismeni popovi koji su čuvali tu tradiciju – baš tako, popovi glagoljaši – i koji su čuvali identitet i Hrvatima je bilo dopušteno, valjda iznimno, da koriste glagoljicu i staroslavenski jezik u liturgiji, rekao je Milanović.
Otkrio je da je Papa njemu poklonio svoje govore i jedan umjetnički rad vinogradara koji beru lozu kao oblik duhovne i materijalne obnove.
Milanović je rekao i da je Papa pozvan u Hrvatsku.
– Pozvan je, ali vidjet ćemo. On ima i godina već i nisam siguran da je potreba da Papa bude globetrotter nakon 80. godine, ali je u Hrvatskoj više nego dobrodošao, rekao je predsjednik.
www.tomislavnews.com/HTV1
