Uz sufinanciranje kupnje zemljišta do 1 KM po m² za proizvodne objekte, kao i osiguravanje infrastrukture te druge pogodnosti, područje Tomislavgrada privlačno je i za potencijalne buduće investitore, naglasio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Ivan Buntić, načelnik Tomislavgrada, osvrnuvši se na projekte koji se trenutačno realiziraju ili su se realizirali, a koji su pomogli u ekonomskom rastu ovog prostora.
U kontekstu poljoprivredne proizvodnje, a koja u ovom vremenu sve više dobiva na važnosti, proizvodnja kravljeg mlijeka s područja općine Tomislavgrad jedna je, ističe Buntić, od najvećih u FBiH. Kaže i kako trenutačno imaju zahtjeve za kupnju zemljišta i izgradnju velikih farmi s više od 500 muznih grla. –
-Najbolji je pokazatelj to što imamo višestruko veći broj potreba za hektarima državne zemlje od onoga što možemo ponuditi – konstatirao je načelnik Buntić.
Osvrnuo se i na infrastrukturne projekte, od prometnica do kolektora, a koji trebaju poboljšati kvalitetu života, kao i demografske mjere koje se provode, ali i one koje će se vrlo skoro početi primjenjivati.
Večernji list: Aktualna gospodarska kriza izazvana nizom razloga reflektira se i na gospodarske tokove u BiH. U kojoj mjeri Općina Tomislavgrad u ovim izazovnim vremenima može privući nove investicije na svoj prostor?
– Unatoč pandemiji i ratu u Ukrajini, gospodarske aktivnosti u općini Tomislavgrad nisu stale. Štoviše, gospodarstvenici svoje investicije započinju, realiziraju i dovode do kraja. Iznimno je važno da taj gospodarski kotač ne stane kako bismo iz ovoga “ludog” vremena izišli što prije i uz što manje štete. Zbog svog zemljopisnog položaja, odnosno zbog blizine graničnog prijelaza s RH i dviju zračnih luka – u Splitu i Mostaru, zbog blizine autoceste i svoje ogromne površine, općina Tomislavgrad zanimljiva je različitim investitorima. Sufinanciranje kupnje zemljišta do 1 KM po m² za proizvodne objekte, osiguravanje infrastrukture, subvencija kamata, mali porez na dobit u odnosu na zemlje EU-a, također porezne olakšice za strana ulaganja – sve su to dobri preduvjeti za investicije, posebice inozemne. Nedavno je svečano otvoren novi proizvodni pogon hrvatsko-švedske tvrtke Metus, čija je osnovna djelatnost proizvodnja dizala, a također je u fazi otvaranja i pogon austrijske tvrtke Kovac Čelik d. o. o. specijaliziran za obradu čelika. U fazi izgradnje je i treći vjetropark na području općine Tomislavgrad te se vrše pripreme za izgradnju četvrtog. Treba spomenuti i pripremu općinskih odluka za uvjete izgradnje solarnih elektrana.
Večernji list: Područje općine Tomislavgrad povoljno je za razvoj različitih oblika poljoprivredne djelatnosti, a napose stočarstva. U vremenu kada se sve više govori o proizvodnji hrane u BiH, kakve su prilike za razvoj tog oblika privređivanja?
– Proizvodnja kravljeg mlijeka s područja općine Tomislavgrad jedna je od najvećih u FBiH i to dovoljno govori o važnosti ove gospodarske grane. Također, najveći broj uzgajivača grla u sustavu “krava-tele” dolazi iz Tomislavgrada, a trenutačno imamo zahtjeve za kupnju zemljišta i izgradnju velikih farmi s više od 500 muznih grla. Najbolji je pokazatelj to što imamo višestruko veći broj potreba za hektarima državne zemlje od onoga što možemo ponuditi. Više od 50% biljne i animalne proizvodnje Hercegbosanske županije dolazi iz naše općine.
Večernji list: Koji se infrastrukturni projekti trenutačno provode i kako će oni dovesti do poboljšanja kvalitete života?
– Za kapitalne izdatke u proračunu planirano je 5,280.000 KM, a od toga iznosa investicije u prometnice iznose 1,160.000 KM, investicije u vodosustav i kanalizaciju 3,255.000 KM, za uređenje okoliša 90.000 KM, a ostali namjenski izdaci iznose 805.000 KM. U planu su izgradnja kanalizacijskih kolektora u Zvonimirovoj ulici, kanalizacija Potkolje, kanalizacija u naselju Bobara, izgradnja kanalizacije i rekonstrukcija vodovoda Latice. Uskoro će početi raditi novi dio Dječjeg vrtića, što će uvelike umanjiti brige roditeljima. U punom su jeku novi dječji park, radovi na pročistaču otpadnih voda itd. Valja spomenuti i završetak vodovodne mreže u Mrkodolu i Mesihovini. Uvijek naglašavam da je zbog svoje površine naša općina mini država s 967 km² te stotinama kilometara cesta koje treba održavati i kilometrima vodovodne mreže.
Večernji list: Možete li napraviti jedan cjeloviti osvrt na dosadašnji mandat?
– U petnaest mjeseci moga mandata mogu reći kako je bio dinamičan i zahtjevan. Dužnost načelnika takva je da je potrebno biti svakodnevno s građanima te slušati i pokušavati riješiti njihove probleme. Puno je ustanova i javnih poduzeća kojima Općina izravno ili neizravno upravlja. Iznimno je važno da se odluke brzo donose jer vrijeme leti. Također, ugovaranje radova i njihova realizacija moraju biti na visokoj razini. U Općinskom smo vijeću donijeli veliki broj novih odluka, ali i izmijenili postojeće. Vrlo je važno što imam stabilnu većinu jer mi to znatno olakšava rad. A kako radim, neka stanovnici moje općine prosude.
Večernji list: Na koje biste demografske mjere koje se provode stavili poseban naglasak? Kakvi su planovi kada je riječ o budućnosti?
– Već provodimo neke mjere: povećanje jednokratne novčane pomoći za novorođenu djecu, sufinanciranje prve nekretnine za mlade obitelji, vrtićka mjesta za svu djecu, stipendiranje studenata, sufinanciranje školskog materijala za prvašiće. U planu su i druge mjere koje će se vrlo skoro početi primjenjivati. Večernji list: Koliko je važna suradnja sa susjednim općinama kada je riječ o realizaciji određenih projekata? – Između samih općina nema nekih većih zajedničkih projekata, ali surađujemo na svim područjima, ponajviše u razmjeni iskustava i dobrih praksi. Ovdje moram naglasiti odličnu suradnju s kolegama Čondrićem i Miočem. Primijetio sam da između općina ima velikih razlika kada je riječ o procedurama, poglavito onima koje se tiču investicija. Investitorima bi svugdje trebalo omogućiti što jednostavnije rješavanje dokumentacije kako bi što prije počeli raditi.
Večernji list: Kakve su prilike kada je riječ o prekograničnoj suradnji, a posebice kada je riječ o nadolazećem IPA III mehanizmu?
– Posebno s gradovima i općinama iz RH suradnja je izvrsna. Preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a redovito se prijavljujemo i provodimo određene projekte. IPA III na državnoj je razini i mi kao općine tu još nemamo pristup, odnosno do sada u vezi s tim nije bilo aktivnosti, piše Večernji list.ba
www.tomislavnews.com
