u organizaciji Franjevačkog muzeja “Fra Jozo Križić” Tomislavgrad i Kulturno-informativnog centra, upriličit će se 19. prosinca, 2014. godine u Galeriji KIC–a u Tomislavgradu, zanimljiva izložba…
PIŠE: Ivica Ćurković
Sakupljanje i proučavanje podataka o povijesti fotografije u duvanjskom kraju još je u začetku te nas čeka puno rada u prikupljanju informacija po raznim arhivima, onovremenim publikacijama i kolekcijama ( jer puno je toga još izgubljeno , zaboravljeno i neotkriveno )…
Sam razvoj nastanka fotografije u današnjem smislu slike nastale kao trenutak ljudi ili prostora trajno upisan u fotopapir i sl. kreće još iz od 1820.-tih kada se kroz kutiju s lećom takozvanu „Camera obscura“ bilježe prvi uspješni eksperimenti i preko prvih dageritipijskih snimaka krajem 1830.-tih. Fotografija od 1839. postaje medij i tako se razvija kroz 1840.-50.-te kao klasična fotografija koja se može umnažati i biti dostupna prvo u važnijim centrima Evrope i svijeta pa tako dalje i kasnije u provincijama i manjim mjestima dostupna i širem staležu . Velika su imena odigrala razvoj i usavršavanje postupka razvoja i pronalaska poput Nicephore Niepcea, Jacquesa Daguerrea, William Fox Talbotoa i drugih ali ostavimo to povijesti fotografije koja je evo kroz 150 godina postala potisnuta od strane nekih novih digitalnih medija…
U metropolama poput Beča fotografije takozvanog Disderijevskog formata i tehnike standardizira se i postoji dostupna široj publici tek krajem 1850.-tih i početkom 1860.-tih i u ostalim većim centrima.
E gdje smo tu mi i gdje su naše najstarije fotografije duvanjskog kraja tada zvanog Županjac ?
Za sada samo možemo pretpostavljati da su u vremenu ekspanzije novog medija zvanog fotografija u tada turbulentnom vremenu kraja Osmanskog Carstva i uspostave austrijske uprave 1878. godine nastale i fotografije. Na ovom prostoru fotografi koji su uglavnom dolazili iz većih centara su putujući autori-majstori fotografije djelovali od 1860.-tih pa dalje. Za pretpostaviti je da su nastale fotografije krajem 1870.-tih i 1880-tih sigurno i Županjca , ali za sada nam još nisu poznate i treba dobro pročešljati arhive u Beču, Sarajevu i sl.. Od kraja 1890.-tih napretkom i u objavama znanstvene periodike koja obrađuje Duvanjsko područje kroz kulturno-povijesnu, etnološku i arheološku tematiku te pojavom razglednice i sama fotografija kao komercijalna postaje dostupna široj javnosti. Od toga svakako treba spomenuti i da među 5000 staklenih negativa koji se čuvaju u Zamaljskom muzeju u Sarajevu svakako ima i Duvanjskih jer je i u Vjesniku br. IX izdanom 1897. izdan niz slika, kao i u značajnom djelu „Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena „ pod člankom Duvno ( Županac) od autora Stojana Rubića i O. Fra. Anđea Nuića izdan u Zagrebu 1899. snimljen niz značajnih slika 1898. godine.
Što se tiče razglednica i tu Županjac nije kasnio, tako da već 1897./1898. ima svoje razglednice samo u vrijeme Austrije do I. Sv. rata 1914. imamo barem 15 izdanja . Neke autore od prvih koji su zabilježeni su ( Photograph Kirtner iz Beča koji je napravio nekoliko slika 1897. kao hotel , apoteku i panoramu Županjca , jedan od izdavača i fotografa je i Fr. Krchnavi iz Sussenbrunn ( Austria) napravio par slika poput panorame i samostana 1898., javljaju se i slike Gojka S. Pavlovića snimljene oko 1905.koje je u vlasitoj nakladi izdao u gradu Kromeriž – Moravia / Češka ( a poznata su za sada 4 motiva grada )…
Od prvih lokalnih fotografa za sada nemamo pouzdane informacije, za sada je u predpostavci da je Ivan Lerota pok. Mate već negdje 1911.-te snimao kao jedan od prvih lokalnih fotografa, inače tada i vlasnik Trgovine mješovitom robom u tadašnjem Županjcu ( poznato do sada 9 motiva grada ) .
Poznata je fotografija stražnje strane Hotela nastala 1914. pred .I sv. Rat, nakon toga slika i izdaje i Fra. Mijo Čuić vrlo aktivan i kao izdavač razglednica duži period, pa se predpostavlja da su negativi i ostale slike negdje sačuvane fotografije u samostanu.
Nakon I. Sv. rata dolaskom novog vremena dolazi i nova tehnologija, s staklenih negativa prelazi se na celuloidne i sve pristupačnije načine fotografije. 1920.-30.-tih djeluje kao autor M. Zelen, krajem 1920.-tih razvija se standardni Leica format filma širine 36 mm, koji smo koristili do nedavno, odnosno pojavom digitalne fotografije.
Fotografija u Duvnu , samo je jedan blitz u prošlost , jedna slika i ideja u očuvanju Naše Baštine …
***********************************************************************
Foto uz naslov:Razglednica Županjca pred 100 godina, u privatnom izdanju:
U lipnju 1914. Franjo Ferdinand, austrougarski prijestolonasljednik, došao je u Sarajevo nadgledati vojne vježbe austrougarske vojske. Dana 28. lipnja 1914., tijekom vožnje ulicama Sarajeva, ubijen je u atentatu…
Bio je to povod za prvi rat , a netom prije uslikana je ova privatna i jedinstvena razglednica poslana u Berghamer u Austriji 9. Lipnja poslana iz tadašnjeg Županjca u vrijeme raspada carstva Austrougarske, kao pozdrav s stražnje strane duvanjskog hotela.
*************************************************************************
TN
