Evo podatka koji bi vas možda mogao i šokirati: Ivan Krstanović je prvi put zaigrao u HNL-u u svojoj 26. godini. Nakon Tomislava iz Tomislavgrada, Drinovaca i Posušja, NK Zagreb je stasitom centarforu bio četvrti klub u karijeri; od tada do danas je u dresovima Pjesnika, Dinama, Rijeke, Zadra, Lokomotive i sada Slaven Belupa zabio 92 gola — s tim da je u međuvremenu proveo i dvije godine preko granice u Širokom Brijegu, otkud se 2017., kao već 34-godišnjak, vratio u ligu.
Krstanović od ove sezone drži šesto mjesto na ‘vječnoj’ listi strijelaca Prve HNL. Nedostaje mu još pet komada kako bi se izjednačio s Tomislavom Ercegom, a osam kako bi se pridružio ikonama — Miljenku Mumleku, Jošku Popoviću, Igoru Cvitanoviću i Davoru Vugrincu — koje su premašile čarobnu brojku 100. I kad je Krle u pitanju, ne biste trebali biti previše sigurni da neće pokušati ugroziti i barem nekog od njih.
Ne biste trebali, premda će u siječnju navršiti 37, jer — a ovaj je podatak još šokantniji od onog prvog — Krstanović nikad još nije zabijao toliko često koliko zabija sada. Otkako je zimus prešao iz Lokomotive u Slaven, nastupio je u 13 prvenstvenih utakmica i zabio 11 golova; samo ove sezone ih već ima četiri u tri utakmice. Sve usprkos tome što je zbog ozljeda gotovo jednaki broj utakmica propustio koliko i odigrao. Takvu produkciju nije imao ni u jednom od svih svojih prethodnih klubova bez obzira na nekad veću, a nekad manju minutažu, a najbliže je došao u sezoni 2010./11., kad je za Zagreb pogodio 19 puta u 28 utakmica i bio prvi strijelac lige, što mu je onomad ishodilo transfer u Dinamo.
I sad kad je njegova fizička, osobito trkačka moć okopnjela, sposoban je prilagoditi se i naći svoje mjesto u najboljem interesu ekipe
Jasno, velik broj tih golova dolazio je i dolazi iz jedanaesteraca, iz kojih je Krstanović praktično nepogrešiv, ali svejedno su to brutalne brojke. Možete ga voljeti ili vam može strahovito ići na živce, ali ne možete ne imati respekta prema njima.
I prema njemu, naravno.
Fina ironija
A ako ste ga ove sezone gledali u akciji, onda će vam ove suhe brojke po svoj prilici potkrijepiti i dojam da sad zabija s većom rutinom i lakoćom nego ikad ranije.
Počeo je u trećem kolu protiv Rijeke. To mu je bio prvi nastup od 5. svibnja, kad je presudio Osijeku u pobjedi 1-0; u međuvremenu je zbog ozljede propustio četiri završne utakmice u prošloj i dvije otvorne u ovoj sezoni. Na Rujevici je ušao s klupe na početku drugog poluvremena i zabio doslovno iz svog prvog dodira. Hajduku je zatim zabio iz penala, a drugi od dva gola iz igre protiv Istre bio je posebno kulerski, kad je jedno dodavanje po zemlji u kazneni prostor samo laganim, praktično malonogometnim dodirom skrenuo u mrežu. Kao da se radi o najlakšoj stvari na svijetu.
Golovi su njegov posao, ali daleko od toga da su i jedino što radi.
InStat nam kaže da je u Puli šest puta pucao, od toga četiri puta unutar okvira gola, ali je usto i, primjerice, pripremio dvije izgledne prilike za gol svojim suigračima. Imao je i dva uspjela driblinga, tri osvojene ‘ničije’ lopte i jedno presječeno dodavanje, dobio je 11 duela, od čega osam (od 19 u kojima se našao) zračnih.
I premda ovo posljednje ne bi trebalo biti impresivno za igrača visokog 196 centimetara, radi se o njegovu natprosječnom učinku u tom segmentu, jer Krstanović zapravo nije dobar u igri glavom.
On nikad nije bio leteća tvrđava, premda ga i Ivica Sertić u Koprivnici — kao i gotovo svi njegovi prethodni treneri — očito nastoji koristiti kao fokalnu točku u zraku, jer i protiv Hajduka je imao 16 zračnih duela (dobio ih je tek pet). On je uvijek bio trkač, a ne skakač; igrač koji napada kanale, otvara prostor i ekipi daje dubinu, razvlači obranu, pritišće suparničku zadnju liniju presingom i provocira njene pogreške. I sad kad je njegova fizička, osobito trkačka moć okopnjela, sposoban je prilagoditi se i naći svoje mjesto u najboljem interesu ekipe, što svjedoči o tome da je riječ o inteligentnom igraču s instinktivnim razumijevanjem prostora.
Prije dvije godine pisali smo o paradoksu u Krstanovićevoj karijeri; o tome da je, usprkos tome što je učinak i stil igre na terenu jasno ukazivao na suprotno, uvijek bio gledan kao “blatni čovjek” — igrač za specijalne zadatke, dugajlija koji će svojom dominantnom visinom biti ubojito oružje u teškim uvjetima raskopanih ligaških ledina. A sad kad su ti tereni dovedeni u znatno prihvatljivije stanje i na njima je bitno lakše igrati po zemlji, 36-godišnji Krstanović neumoljivo zabija kao nikad ranije i ispravlja svoju već godinama ranije ispisanu ostavštinu.
Čak i za ovaj nerijetko nadrealni HNL, to je sasvim fina i nesvakidašnja ironija.
Prema InStatu, Dinamo je protiv Intera u proteklom kolu stvorio najviše izglednih prilika za gol, njih 12; Gorica, s druge strane, protiv Hajduka nije kreirala niti jednu jedinu. Dinamo je i najviše puta pucao na gol (23 puta), iako je Hajduk jednom više (11, od 14 pokušaja) pogađao unutar okvira gola; najmanje je pucala Rijeka, osam puta — ali četiri puta unutar okvira, dok su Gorica (8/1) i Inter (8/2) bili znatno neprecizniji. Dinamo i Osijek su ostvarili najviši postotak posjeda lopte (preko 64 posto) i najviši postotak točnih dodavanja (86 posto); Gorici su tek dva od tri dodavanja bila precizna.
Dinamo dominira i u kategorijama dodavanja u suparnički kazneni prostor (51, od čega 27 preciznih), centaršutova (22/9) i ključnih dodavanja (21/10). S druge strane, Rijeka je imala najmanje (16/8) dodavanja u šesnaesterac te svega pet upućenih centaršutova (ali čak tri točna), dok baš nijedno od 10 Hajdukovih centaršutova nije pogodilo metu, a njegov suparnik Gorica nije uspjela kompletirati nijedno ključno dodavanje (od tri pokušaja).
Dinamov Lovro Majer pripremio je čak pet izglednih prilika za gol svojim suigračima, a imao je i najviše ključnih dodavanja (pet iz sedam pokušaja) i najviše točnih dodavanja u suparnički šesnaesterac (8/11). Slavenov Krstanović najviše je puta pucao (šest, od čega četiri unutar okvira gola). Osijekov Mile Škorić upisao je najviše točnih dodavanja (83/87) i dobio najviše duela (17/23; Istrin Einar Galilea imao je 17/26). Najviše driblinga imali su Dinamov Iyayi Atiemwen (8/11) i njegov novi suigrač, tada Lokomotivin Luka Ivanušec (8/9); najviše uspješnih startova na loptu Goričani Musa Muhammed (6/10) i Marijan Čabraja (6/7); Interov Nikola Soldo imao je najviše presječenih suparničkih dodavanja (16) i osvojenih ničijih lopti (14).
Prvi ispod crte idealnih 11 ovog kola bili su Amer Gojak (Dinamo), Zoran Kvržić (Rijeka) i Josip Juranović (Hajduk).
Evo tko je u Momčadi kola po InStat Indexu, formacija je 4-3-3.
Žiga Frelih (297), Inter Zaprešić
Primio dva gola protiv Dinama, ali i obranio osam udaraca, od kojih InStat čak pet kategorizira kao supersaves. Pokupio 1/2 dodavanja ili centaršuta, dodao 22/31 puta točno.
Ivo Pinto (312), Dinamo
Točnih dodavanja 53/60 (ključna 0/2, u suparnički kazneni prostor 2/4), dobivenih duela 10/12, uspjelih driblinga 5/5, uspješnih startova na loptu 2/2, jedan udarac, sedam presječenih dodavanja (dva na suparničkoj polovici terena), osam osvojenih ničijih lopti (tri na suparničkoj polovici).
Mile Škorić (301), Osijek
Kako je već spomenuto, najviše točnih dodavanja (83/87; od toga 2/2 ključno, 3/3 u suparnički šesnaesterac) i najviše dobivenih duela (17/23). Triput je pucao (nijednom unutar okvira gola), dobio 5/6 driblinga i 2/5 startova, osam puta presjekao dodavanje (dvaput na suparničkoj polovici) i osvojio jednu ničiju loptu.
Oleksandr Svatok (314), Hajduk
Dobio najviše defenzivnih duela od svih u kolu (12/14; ukupno dueli 13/15), usto i 1/1 dribling, 2/2 starta na loptu, pet presječenih suparničkih pasova i pet osvojenih ničijih lopti, uz 46/53 točnih dodavanja.
François Moubandje (276), Dinamo
Znatno niži InStat Index od ostatka Momčadi kola, ali najviši među lijevim bekovima. Jednom pucao, točno dodao 40/51 put (2/5 u suparničkih 16m), dobio 8/17 duela, 2/4 driblinga, 2/3 starta, presjekao dva suparnička dodavanja i osvojio osam ničijih lopti (dvije na suparničkoj polovici).
Lovro Majer (374), Dinamo
Već drugi put ove sezone u idealnih 11, što je prije svega zaslužio spomenutim postignućima u kategorijama kreiranih šansi za gol (pet), ključnih dodavanja (5/7) i dodavanja u suparničkih 16m (8/11). Ukupno je točno dodao 66/75 puta, jedno od tih je bila asistencija; pucao je pet puta, jednom unutar okvira gola; dobio 10/15 duela, 4/4 driblinga, 3/5 startova na loptu, triput presjekao dodavanje (dvaput na suparničkoj polovici) i osvojio devet ničijih lopti (sedam na suparničkoj polovici).
Mihael Žaper (385), Osijek
Triput pucao, jednom unutar okvira gola i u mrežu. Točno dodao 51/59 puta (2/2 ključno, 1/1 u suparničkih 16m), dobio 9/12 duela, 1/1 driblinga, 3/4 starta na loptu, uz dva presječena dodavanja (jedno na suparničkoj polovici) i dvije osvojene ničije lopte.
Hamza Barry (331), Hajduk
Kreirao tri izgledne šanse, dvaput asistirao za gol; dvaput i pucao, jednom unutar okvira gola. Dodavanja 49/54 (ključna 2/2, u suparničkih 16m 4/6), dueli 10/15, driblinzi 4/5, startovi 3/5, šest presječenih dodavanja i osam osvojenih ničijih lopti (šest na suparničkoj polovici).
Jairo (353), Hajduk
Četiri udarca, sva četiri unutar okvira gola, dva pogotka. Dodavanja 10/18 (1/5 ključno, 0/2 u 16m), dueli 8/27, driblinzi 2/8, startovi 2/2, četiri osvojene ničije lopte (sve na suparničkoj polovici).
Ivan Krstanović (349), Slaven Belupo
Najviše, dakle, udaraca — šest, od čega četiri unutar okvira gola, a dva u mrežu; usto i dvije pripremljene šanse za gol. Dodavanja 16/21 (ključna 0/2, u 16m 0/1), dueli 11/32, driblinzi 2/5, jedno presječeno dodavanje i tri osvojene ničije lopte, sve na suparničkoj polovici.
Iyayi Atiemwen (393), Dinamo
Dobio najviše napadačkih duela (12/18) i onih na zemlji (12/20) od svih u kolu, upisao i najviše uspjelih driblinga (8/11). Ali Igrač kola je, naravno, prvenstveno zato što je zabio dva gola (iz pet udaraca, od čega tri unutar okvira gola); dodao je 21/26 puta točno (1/4 u suparničkih 16m), dobio ukupno 12/21 duela, uz 0/1 uspješni start na loptu, dva presječena dodavanja i tri osvojene ničije lopte, sve na suparničkoj polovici.
www.tomislavnews.com/Izvor: telesport.telegram.hr
