Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas u razgovoru za Hinu otkrio je nove mjere.
Uz potvrdu, koju će na rok do dvije godine izdavati Ministarstvo demografije i useljeništva, useljenici i povratnici bez hrvatskog državljanstva moći će regulirati svoj boravak, zaposliti se, učiti hrvatski jezik i rješavati svoje državljanstvo“, kaže Milas i napominje kako će o zakonu koji to uređuje, svoje mišljenje uskoro dati Hrvatski sabor. Nije to prvi put da Hrvatska radi iskorak prema svojim iseljenicima, prije pet godina olakšala je stjecanje hrvatskog državljanstva ljudima koji ga nemaju, ali imaju hrvatsko podrijetlo i žele doći u Hrvatsku. U 2023. riješeno više od 6500 zahtjeva za državljanstvom.
„Nisam siguran da toliko Hrvata iz iseljeništva želi učiti hrvatski jezik, a otići dalje“, kaže državni tajnik i navodi kako je, dok je to pitanje bilo u nadležnosti njegova Ureda, godišnje znao odobriti i do 500 stipendija za učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj. „No, zanimanje za učenje jezika je daleko veće, pa smo pokrenuli i internetske tečajeve koji imaju više od 20 tisuća polaznika“, ističe. Kaže da dobar dio stipendista ostane u Hrvatskoj, da poznaje puno onih koji su se oženili, zasnovali obitelj, zaposlili se. Oni koji se vraćaju u zemlje iz kojih su došli, vrate se drugačiji i svojevrsni su most između Hrvatske i zemlje iz koje su došli učiti hrvatski jezik.
Milas je uvjeren kako će još jedna Vladina mjera pozitivno utjecati na povratak. Riječ je o izmjenama Zakona o porezu na dohodak kojima se od 1. siječnja ove godine, na rok od pet godina, tog poreza oslobađaju hrvatski povratnici iz inozemstva te potomci hrvatskih iseljenika. Uvjet je da su u inozemstvu u kontinuitetu boravili minimalno dvije godine. „Porezne olakšice odnose se na sve pripadnike hrvatskog naroda, hrvatske državljane koji žive u europskim i prekomorskim zemljama“, kaže državni tajnik i dodaje kako će se učinci te mjere vidjeti u idućoj godini. „Siguran sam da će velikom broju Hrvata izvan Hrvatske i to biti jedan od motiva zbog kojeg se vraćaju“, izjavio je.
„Na prvu, to mnogima ne zvuči prihvatljivo, no uzmite mladog Hrvata koji treba upisati fakultet, koji govori hrvatski, no ne u mjeri da može studirati. Ponudimo li mu studij na engleskom, on će sigurno za vrijeme studiranja uspjeti naučiti i hrvatski jezik i danas-sutra ostati u Hrvatskoj“, objašnjava. Važnu ulogu u unaprjeđenju odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske ima Vladin Savjet za Hrvate izvan Hrvatske od kojega je došao niz inicijativa, a kako bi se one pojačale, broj članova toga tijela povećat će se s 55 na 65, od čega 13 predstavnika Hrvata iz BiH, 17 predstavnika hrvatske nacionalne manjine i 35 hrvatskog iseljeništva.
www.tomislavnews.com/Hina/Foto:Marko Lukunić/Pixsell
