Budući da je u posljednje vrijeme zamijećeno učestalo paljenje žetvenih ostataka na većem dijelu poljoprivrednih površina na području Hercegbosanske županije, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, obavještava poljoprivrednike o štetnosti spaljivanja biljnih ostataka kao i posljedicama koje takve radnje izazivaju na tlo.
Većina poljoprivrednika biljne ostatke nakon žetve i berbe smatra otpadom ili problemom koji se rješava spaljivanjem. Vjeruju da će vatra uništiti štetočine i bolesti na njihovim parcelama.
Poljoprivredna struka preporuča zaoravanje žetvenih ostataka a ne njihovo spaljivanje. Razlog takve preporuke je postojanje niza negativnih stvari koje se događaju spaljivanjem. Paljenjem biljnih ostataka uništavaju se mikroorganizmi i narušava se prirodna ravnoteža u samom zemljištu. Visoka temperatura uništava sve pa i one korisne mikroorganizme. Biljni dijelovi nepotpuno sagorijevaju, sjeme korova se ne uništava u potpunosti a dim i pepeo zagađuju životnu sredinu.
Tijekom sagorijevanja biljnih ostataka razvija se vrlo visoka temperatura u površinskim slojevima zemljišta, koja uništava humus, koji predstavlja najplodniji dio zemljišta.
Dakle, žetvene ostatke ne treba paliti nego ih treba zaorati. To je jedan od načina da sačuvamo plodnost poljoprivrednog zemljišta. Zaoravanjem biljnih ostataka nakon žetve popravlja se produktivnost tla i njegova plodnost, a samim tim se ostvaruju stabilniji i viši prinosi.
Moramo biti svjesni činjenice da se spaljivanjem žetvenih ostataka i drugog niskog raslinja, vatra može vrlo lako proširiti na susjedne parcele, objekte i napraviti veliku štetu. Spaljivanjem se uništava i divljač, zagađuje zrak, trajno se gubi dušik, sumpor i organska materija koji su od neprocjenjive važnosti za tlo i poljoprivredne kulture, priopćeno je iz Vlade HBŽ.
www.tomislavnews.com
