Pročitajte koji se običaji njeguju za ispraćaj Stare i doček Nove godine, prvo u duvanjskom kraju, a zatim i drugdje. Poljubac u ponoć imao je mnogo veće značenje od pukog čestitarskog običaja, njime se davao i zavjet bliskosti u idućoj godini.
Svaka zemlja u svijetu ima svoje običaje za ispraćaj Stare i doček Nove godine, no, bez obzira na raznolikost običaja svima je zajednička simbolika – stare brige ostavljaju se u zadnjoj noći stare godine, a pozdravlja se obnavljanje svijeta i kretanje u novu i, mnogi vjeruju, bolju budućnost. Nije poznato od kada se točno slavljima dočekuje Nova godina, ali se smatra da su to činili Babilonci još prije 4000 godina. Običaji naših predaka koji su se zadržali do današnjih dana su buka i masovna slavlja. Bukom se tjeraju zli duhovi, a slavljima se priziva bogata i sretna godina. Raskošni i bučni vatrometi stoga su i danas središnji dio svih dočeka.
U duvanjskom kraju, za razliku od Božićnih običaja, za doček Nove godine i nije bilo, niti sada ima, nekih posebnih pravila, običaja, a koji bi se mogli nazvati duvanjskom tradicijom. Za Božić se u duvanjskim selima, uglavnom, čestitala i Nova godina, za Božić i Božićne blagdane se slavilo, upražnjavalo se bogatstvo specifičnih duvanjskih običaja, išlo iz kuće u kuću, kod rodbine, prijatelja…častilo se, slavilo…i sve bi nekako utihnulo, splasnulo do Nove godine. A sada, nakon dočeka Nove godine, ujutro se čestita obitelji, rodbini i prijateljima, uz : “Hvaljen Isus, na dobro vam došlo Mlado lito i Nova godina!”, a zatim se pojedinačno čestita, uz poljubac, svim ukućanima. Doduše, danas se češće čestita telefonski, porukama putem mobitela, društvenih mreža…
Novu godinu u duvanjskom kraju nekada su mladi čekali, najčešće na sijelima, a stariji, uvijek pametniji, u postelji! Djeca su Novu čekala u igri, vani, po gradu, selu, ali bez neke organizacije. U gradu je bila tradicija Novu godinu čekati u hotelu i bila je stvar prestiža čekati je upravo u hotelu, gdje se priređivala vrhunska zabava, uz obvezni, novogodišnji ples, izbor miss, pa bogata tombola…Slavilo se tri večeri zaredom.
Tako je bilo negdje do 80-tih godina prošlog stoljeća, a tada, prodorom kulture iz Europe i u duvanjskom kraju počinju se organizirani dočeci novih godina: mladi u diskotekama, stariji u hotelu, u birtiji, ili, organizirano, u nekoj od kuća, uz obilje jela i pića. Djeca su i dalje čekala Novu na otvorenom, kao i danas, ali danas na otvorenom čekaju i u gradovima, u metropolama, u selima, i ne samo djeca!
U duvanjskom kraju tako će se i ova Nova godina dočekati: mladi u na otvorenom ili kafićima, stariji u toplim domovima. Nema ove godine dočeka na otvorenom u Tomislavgradu ili mi nismo čuli da je organizirano, možda negdje u selima jest, a toplo je, nema snijega i bilo bi dobro dočekati Novu na otvorenom, barem pred kućom ili šetnjom kroz grad, selo. Najveći broj mladih će, vjerojatno, Novu godinu dočekati negdje izvan Tomislavgrada?!
Svim Duvanjkama i Duvnjacima, našim čitateljima posebice, svim ljudima na svijetu, ma gdje čekali ili ih zatekla, želimo sretnu i uspješnu novu, 2023. godinu, uz, naravno, poznatu duvanjsku čestitku-gangu:
„ČESTITAM VAM SVITE OVU ZIMU, MLADO LITO I NOVU GODINU!“
A pročitajte zanimljivosti: Kako se Nova godina dočekuje diljem svijeta?
Diljem svijeta brojni se zanimljivi rituali vezuju uz doček Nove godine. U Napulju je tako preživio običaj bacanja starih stvari kroz prozor, no pokazalo se da to zna biti i dosta opasno u slučaju kada se netko odluči riješiti kakvog povećeg komada starog namještaja. Danci na novogodišnju noć pred ulaznim vratima razbijaju tanjure, a vjeruju da što više tanjura razbiju to će u Novoj godini imati više prijatelja. Zato cijelu godinu skupljaju stare tanjure baš za ovu prigodu. Japanci smatraju da se svima mora oprostiti sve kako bismo u Novu godinu ušli sasvim čisti. Španjolci, pak, u ponoć jedu grožđe i to po 12 zrnaca da bi bili sretni svih 12 mjeseci u godini. Na Novu godinu u Kini sva su vrata ukrašena nečim crvenim, jer je crvena boja simbol sreće i veselja. Grci na Silvestrovo postaju ovisnici o kocki. Dok ih ne svlada umor kockaju u kockarnicama ili u kućama, a vjeruje se da će pobjednike pratiti sreća. Česi uspjeh u idućoj godini proriču iz jabuke, a posebno važan dio je jezgra. Naime, jabuka se prereže, a ovisno o tome je li jezgra križnog ili zvjezdastog oblika proriče se nesretna ili sretna godina.
Praznovjerja zadržana do današnjih dana
Duga tradicija proslave Nove godine dovela je do brojnih praznovjerja, a moga od njih su se zadržala i do današnjih dana. Vjerovanje o crvenom donjem rublju koje privlači ljubav prisutno je u većini zemalja, a iznimke su Argentina i Brazil. Tako se u Argentini za tu prigodu oblači ružičasto rublje, dok Brazilci preferiraju bijelo. Ako se u Novoj godini želi osigurati financijska sigurnost nipošto se ne smije posuđivati novac 31. prosinca ni 1. siječnja, na prvi dan Nove iz kuće se ne bi smjelo ništa iznositi, a na staru godinu bi trebalo sve novčanike napuniti novcem. Financijska sreća mogla se “osigurati” i posebnom prehranom. Na Silvestrovo se do ponoći smjela jesti jedino leća skuhana bez mesa, a na bogatu blagdansku trpezu smjelo se navaliti tek u prvim satima Nove godine. Kada na satu otkuca ponoć, po nekim vjerovanjima, bi trebalo imati pun stol hrane kako bi se i u idućoj godini osiguralo blagostanje.
Poljubac u ponoć imao je mnogo veće značenje od pukog čestitarskog običaja. Novogodišnjim poljupcem davao se i zavjet bliskosti u idućoj godini, a za one koji su rođeni 1. siječnja vjeruje se da su rođeni pod sretnom zvijezdom. Prva osoba koja uđe u kuću iza ponoći, smatralo se, ima poseban utjecaj na ukućane u idućoj godini, a praznovjerje kaže kako bi bilo najbolje da to bude visok, tamnokos i naočit muškarac. Stari su ljudi vjerovali da čak i vjetar može dati nagovještaj kakva će biti predstojeća godina. Ako vjetra nema ili puše s juga to znači da će naredna godina biti dobra i puna obilja, a ako puše s istoka godina će donijeti nestašicu i nevolje.
Nova godina nezamisliva je bez novogodišnjih odluka, a one su se donosile još u Babilonu, prije kojih 4 tisuće godina. Najčešće je bila riječ o vraćanju posuđenih stvari ili dugova, a odluke su se javno objavljivale i tako se motiviralo njihovo provođenje. I danas su takva obećanja među najčešćima, a ispred njih su samo gubitak kilograma i prestanak pušenja. Posjećivanje beba rođenih u novoj godini također je jedan od običaja iz davnina. Rimljani, Grci i Egipćani su paradirali s prvorođenima u godini, dok danas prvorođene bebe i njihove majke posjećuju državnici. Naši su stari posebnu pažnju pridavali i čestitanju. Najvećom uvredom smatrali su ako netko ne bi znancu čestitao Novu godinu, a čestitalo se najprije svojim najbližima, a potom prijateljima, susjedima i znancima.
Bez obzira gdje i kako dočekali Novu godinu i koje običaje njegovali, nema sumnje da dobre zabave, pozitivnih misli i bogate trpeze neće nedostajati.
www.tomislavnews.com/dalmacijanews
