Časopis je pod imenom “Sveta baština” izlazio do 1990. godine i prvih demokratskih izbora nakon čega je vraćeno prvobitno ime “Naša ognjišta”.
U dvorani Franjevačkog samostana u Tomislavgradu jučer (7. srpnja, 2021.) je održan znanstveni simpozij u povodu 50. obljetnice izlaženja hrvatskoga katoličkog mjesečnika “Naša ognjišta”. Simpoziji je otvorio ravnatelj i glavni urednik časopisa fra Gabrijel Mioč, koji je u “Našim ognjištima” od prvog broja, na samom početku kao tajnik, a kasnije kao glavni i odgovorni urednik. Povezanost s iseljenima ”’Naša ognjišta’ počela su izlaziti prije punih pedeset godina u najvećemu zamahu Hrvatskog proljeća koje je u Duvnu imalo silan odjek. Kada je komunistička strahovlada, barem se tada tako činilo, podobro klonula pred jasnim zahtjevima naroda za više slobode govora i pisane riječi, rodila su se i ‘Naša ognjišta”’, kazao je fra Gabrijel.Dodao je da je idejni i stvarni pokretač lista bio fra Ferdo Vlašić, tadašnji župnik i gvardijan duvanjski, koji je godinu dana ranije došao na službu u Duvno iz jedne župe u Austriji gdje je kao župnik uređivao župni list i gdje je osjetio i uvidio veliku važnost i moć novina u vjerovjesničkom radu. Fra Gabrijel napominje da je u to doba iz duvanjske općine u inozemstvo odselilo više od tisuću vjernika. ”Fra Ferdo Vlašić želio je župnim listom povezati one koji su gotovo cijelu godinu bilo daleko od svojih obitelji u inozemstvu i tek za Božić dolazili na kraći dopust.
Nakon desetogodišnjeg uspješnog rada u ispunjavanju ove misije dolazi do nerazumnih i neobjašnjivih premještaja naših franjevaca, među kojima su bili i oni koji su uređivali “Naša ognjišta”, kao i on sam u druge župe”, kazao je fra Gabrijel. Osamdesetih godina prošlog stoljeća uhićeni su i zatvarani od strane tadašnje UDBA-e uredništvo “Naših ognjišta” fra Ferdo Vlašić i fra Jozo Križić, nakon čega je uslijedila i zabrana rada tog lista, piše Fena. ”Ondašnje vlasti nisu dopuštale ponovo pokretanje “Naših ognjišta” pa smo nakon određenih savjetovanja pokrenuli novi list pod nazivom “Sveta baština” za koju nisu imali primjedbi, pod uvjetom da ne smijemo napisati da su “Naša ognjišta” zabranjena”, kazao je fra Gabrijel. Foto: Bljesak.info / Otvoren znanstveni simpozij u povodu 50. obljetnice mjesečnika Naša ognjišta Po njegovim riječima, tadašnje vlasti nisu u svojim sredstvima priopćavanja objavili zabranu izlaženja “Naših ognjišta”, vjerujući da će zabrana proći nečujno, a da će se list ugasiti. ”Naša odluka o pokretanju novog lista za njih je bilo veliko iznenađenje. Vjerojatno nisu smjeli preuzeti rizik da u svijet ode vijest o zabrani crkvenih novina, jer bi se to negativno odrazilo na ugled Jugoslavije u demokratskom svijetu”, smatra fra Gabrijel. Značaj za Duvno Časopis je pod imenom “Sveta baština” izlazio do 1990. godine i prvih demokratskih izbora nakon čega je vraćeno prvobitno ime “Naša ognjišta”. Uredničku službu ponovno je preuzeo fra Ferdo Vlašić te ju je obnašao do smrti 1995. godine. Od tada pa do danas fra Gabrijel Mioč uređuje taj mjesečnik.
Kako je to kazala voditeljica simpozija Marija Letica, znanstveni skup ima za cilj ukazati na značaj “Naših ognjišta” za duvanjski kraj i hrvatski puk. U uvodnom dijelu simpozija nazočne su pozdravili gvardijan Franjevačkog samostana u Tomislavgradu i ravnatelj Franjevačkog muzeja “fra Jozo Križić” fra Sretan Ćurčić, te provincijski vikar fra Iko Skoko, koji je kazao da su “Naša ognjišta” bez obzira na sve poteškoće, sabotiranja, zatvore i progone, opstala dugih 50 godina te da je tih 50 godina od neizmjernoga značaja za hrvatski narod. Foto: Bljesak.info / Otvoren znanstveni simpozij u povodu 50. obljetnice mjesečnika Naša ognjišta U ime biskupa mons. Petra Palića nazočnima se obratio biskupijski vikar don Željko Majić te načelnik općine Tomislavgrad Ivan Buntić.
U znanstvenom dijelu simpozija o radu i djelovanju “Naših ognjišta” s povijesnog, teološkog, kulturološkog, jezičnoga, književnoga i drugih aspekata govorit će 16 izlagača, među ostalim, doktori znanosti Ivica Šarac, Ivica Lučić, Miroslav Akmadža, fra Draženko Tomić, fra Robert Jolić, Ivo Pranjković, Dubravko Turalija, Jure Krišto, Slobodan Prosperov Novak, Tomislav Pervan, Vlado Pandžić, Stipe Botica, Marija Majić, Petar Mamić i Mate Krajina. Prva tiskara u kojoj su se otisnula Naša ognjišta bila je Riječka tiskara. Tamo se krenulo s tiskom prvoga broja i ostalo oko sedam godina, sve do svibnja 1977., kada se tiska u Splitu, u tiskari Slobodne Dalmacije. U Splitu se novine tiskaju sve do 139. broja iz godine 1988. kada preseljava u obližnji Omiš, u tiskaru Franjo Kluz. Od pokretanja novina pa sve do siječnja 2011. Naša su se ognjišta tiskala u Republici Hrvatskoj, a zatim, zbog novih državnih propisa o plaćanju prema inozemstvu, prebacuju se u Široki Brijeg u tiskaru Suton, gdje su i danas.
Priprema novina za tisak, tj. prijelom, prvih su desetljeća radili djelatnici tiskara u kojima su se novine tiskale. Kada su početkom 2006. godine Naša ognjišta u okviru duvanjskog samostana dobila nove prostorije, započeli su novine prelamati kod kuće. Prvo je taj posao radio Marin Musa iz Mostara, zatim Sandra Ozimica iz Sarajeva i već duže od deset godina Marijana Pekas iz Posušja.
www.tomislavnews.com/Izvor: bljesak.info
