U okviru obilježavanja 52. Svjetskog dana društvenih komunikacija u Bosni i Hercegovini, svečano Euharistijsko slavlje danas(nedjelju, 30. rujna 2018.) je u župi Sv. Antuna Padovanskoga u Žepču predvodio predsjednik Vijeća za sredstva društvenog priopćivanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH. Propovijed biskupa Vukšića prenosimo u cijelosti:
„NE RECI LAŽNOGA SVJEDOČANSTVA“, BOŽJA JE ZAPOVIJED
Propovijed na 52. svjetski dan društvenih komunikacija
(Žepče, 30. rujna 2018.)
Već 52. godinu zaredom rimski biskupi se, u povodu Svjetskoga dana društvenih komunikacija, posebnom porukom obraćaju cijeloj Katoličkoj Crkvi, kao i svakom njezinu članu ponaosob, ali i cijelomu svijetu, posebice vlasnicima, urednicima i svim djelatnicima u tom važnom području suvremenoga svijeta. Naravno, obraćaju se također jednako i korisnicima njihovih poruka, ideja i informacija. I svake godine ta je poruka posvećena nekoj novoj temi, koja u prethodnom razdoblju ili nije bila sadržaj papinskih poruka ili se opet nameće kao potreba sadašnjega trenutka. Tako je i ove godine učinio papa Franjo koji je, vođen Isusovim riječima: „Istina će vas osloboditi“ (Iv 8,32), svoju poruku posvetio je obrani istine i čovjekovu pravu na istinu te novinarstvu mira, i naspram tomu temi lažnih vijesti (fake news). Istovremeno naglašava, da je komunikacija dio nauma, koji Bog stvoritelj ima s čovjekom i osnovni način na koji se stvara i doživljava zajedništvo među ljudima.
U skladu s odlukom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine iz 2003. godine, Svjetski dan društvenih komunikacija održava se u našim biskupijama svake godine u posljednju nedjelju mjeseca rujna. I već se kroz nekoliko godina ustalio običaj da predsjednik Vijeća za medije naše Biskupske konferencije, u dogovoru s nadležnim biskupom i župnikom, na taj dan predvodi slavlje Svete Mise u jednoj od župnih zajednica. Svake godine u drugoj biskupiji i drugoj župi! Započelo je Svetom Misom u Mostaru 2014. godine, te nastavljeno u Sarajevu, Banja Luci i Tomislavgradu. Nastavljajući tu lijepu tradiciju, evo nas ove godine u Žepču gdje smo zahvaljujući dobroti i gostoljubivosti vašega župnika.
Molimo Gospodina Boga da učini, kako bi svaki čovjek bio zaštićen od ropstva lažnih vijesti, kako bi njihovi izvori presušili, odnosno kako bi njihovi tvorci odustali od ponižavanja čovjeka i postali sluge istine, koja oslobađa. Ta naša nakana izravno proizlazi iz ovogodišnje poruke pape Franje za svjetski dan društvenih komunikacija. U njoj on snažno naglašava da su posebice kršćani, kao sljedbenici i učenici Isusa Krista, u skladu s Isusovim naukom, svjedoci i pronositelji istinite vijesti i da svaki čovjek ima pravo na istinu te da se nitko ne može smatrati oslobođenim dužnosti suprotstavljanja lažima. To treba pojačano i glasno ponavljati osobito u naše vrijeme, kada je sve učestalija pojava nijekanja istine, lažnih vijesti i manipuliranja.
Gospodin naš Isus Krist je na Posljednjoj večeri za sebe je kazao: „Ja sam Put, Istina i Život“ (Iv 14,6). A u jednoj drugoj prigodi, u raspravi s onima koji su se, slušajući njegove riječi, bili obratili, kazao je: „Ako ostanete u mojoj riječi, uistinu, moji ste učenici; upoznat ćete istinu i istina će vas osloboditi“ (Iv 8,31-32). I otada pa do danas, istina koja oslobađa obveza je i poslanje svih kršćana.
Čovjek je, kao što čitamo na prvim stranicama Svetoga Pisma, stvoren na sliku i priliku Boga stvoritelja. No ta sličnost čovjeka s Bogom ima svoju dimenziju stanja i dimenziju poslanja. Kao početno darovano stanje, sličnost s Bogom se ostvaruje tako što čovjek s drugim osobama razmjenjuje sve što je istinito, dobro i lijepo. Kršćanski je nauk, da je svaki čovjek po svojoj naravi upućen da živi „u odnosu“, ostvaruje se na taj način, da ljubi i daruje, izgrađuje se i pomaže drugima. I samo tako čovjek je prilika Božja na djelu i živa slika Božja. A kad je vjeran Božjem planu, komunikacija čovjeku postaje djelatan izraz odgovornoga traženja istine i stremljenja prema dobru.
Naspram tomu, kada čovjek slijedi vlastitu oholost i sebičnost, umjesto da ostvaruje svoju sličnost s Bogom, tada svoju sposobnost komunikacije ostvaruje na kriv način, izobličuje i iskrivljuje istinu, ne ide pravim putom, guši život jer zatamnjuje božanski trag u sebi i ponižava druga Božja stvorenja. U tom slučaju, početno stanje sličnosti s Bogom, jer ga se ne ostvaruje kroz poslanje ljubavi i poštovanja prema Bogu i drugim njegovim stvorenjima, pretvara čovjeka u neku vrstu mrtve prirode. Odnosno, ako bi se iz njegova postojanja i djelovanja isključila upućenost na druge, čovjek bi bio samo neka vrsta neuspjelog ili nedovršenog umjetničkog djela.
Da je čovjek biće komunikacije, da se njegovo poslanje i dostojanstvo sastoji i ostvaruje u širenju istine, dobra i lijepoga, a protiv laži, zla i ružnoga, kršćanska je istina o čovjeku, jedino vrelo iz kojega kršćanstvo crpe snagu etičkog uvjerenja, prvi osnov na kojemu gradi i glavni razlog zbog kojega se trudi kako bi se te vrednote ostvarile, primjenjivale i ljubomorno čuvale također u svakodnevnom planiranju i ponašanju sredstava društvene komunikacije i njihovih vlasnika i djelatnika. U to etičko poslanje kršćanstva uključuje se izravno i papa Franjo koji ovogodišnjom porukom želi „dati svoj doprinos zajedničkom nastojanju oko sprječavanja širenja lažnih vijesti i ponovnom otkrivanju dostojanstva novinarskoga zanimanja i osobne odgovornosti novinara u priopćavanju istine“.
Deset Božjih zapovijedi dijele se na tri koje ravnaju čovjekov odnos prema Bogu i tri koje usklađuju njegovo ponašanje prema drugim ljudima. One su Božji dar ljudskoj zajednici i naša je etička obveza učiniti sve kako bi postale pravilo čovjekova života i ponašanja na svim područjima. A kao što je poznato, osma među njima glasi: „Ne reci lažnoga svjedočanstva!“ (usp. Izl 20,13; Pnz 5,12). I jer je osobito važno, da ta zapovijed bude poštovana kao etičko pravilo sredstava društvene komunikacije, crkveno učiteljstvo je nerijetko upozoravalo na to. Tako je na primjer Papinsko vijeće za sredstva društvenoga priopćavanja 2000. godine, na Svjetski dan društvene komunikacije, objavilo poseban dokument o etičkim pravilima i ponašanju u društvenim komunikacijama. Poruka toga teksta onima koji rade u masmedijima na svoj način sažeta je u sljedećim riječima apostola Pavla: „Isus je uzor i primjer našeg ophođenja. (…) ‘Zato odložite laž i govorite istinu jedan drugomu, jer udovi smo jedni drugima… Nikakva nevaljala riječ neka ne izlazi iz vaših usta, nego samo dobra, da prema potrebi saziđujete’ (Ef 4,25.29)“ (Etika društvenim komunikacijama, br. 33).
Stalan je i ne smije se dovoditi u pitanje etički zahtjev, da se poštuje i štiti dostojanstvo ljudske osobe, čovjekovo pravo na istinu i pravo da bude zaštićen od laži. U službi toga zahtjeva trebali bi uvijek biti svi, uključujući vrlo moćna sredstva društvene komunikacije. No podsjećanje na tu trajnu poruku i obvezu od velike je važnosti u našemu društvu naročito u ovo vrijeme predizbornoga natjecanja, kada se etička pravila nerijetko krše, šire lažna svjedočanstva o drugima i daju obećanja bez pokrića.
Učinkovitost lažnih vijesti, kaže papa Franjo, ogleda se prvenstveno u njihovoj sposobnosti da oponašaju stvarne vijesti i izgledaju uvjerljivo. Zavodljive su i privlače pozornost, pribjegavaju stereotipima i raširenim predrasudama, iskorištavaju emocije koje bude tjeskobu, prezir, ljutnju u frustraciju, služe se logikom dezinformiranja. Odnosno, tragedija dezinformiranja je u diskreditiranju drugoga, kojega se često predstavlja čak kao neprijatelja, što može za posljedicu imati izazivanje sukoba, širenje arogancije i mržnje.
Naspram pojavama medijskoga nasilja, Papa poziva na promicanje novinarstva mira i tumači kako pod tim ne misli na sladunjavu vrstu novinarstva koje bi nijekalo postojanje ozbiljnih problema i imalo prizvuk sentimentalizma. „Naprotiv, nastavlja Papa, pritom mislim na novinarstvo koje je istinito i protivi se lažima, dojmljivim sloganima i senzacionalnim naslovima; na novinarstvo, koje su stvorili ljudi za ljude, koje je u službi svih ljudi, posebno onih – a oni čine većinu u našem svijetu – koji nemaju glasa; na novinarstvo, koje je manje usredotočeno na izvanredne vijesti, koje je zaokupljeno traženjem stvarnih uzroka sukobâ, kako bi potaknulo dublje razumijevanje i pridonijelo njihovu rješavanju pokretanjem blagotvornih procesa; na novinarstvo koje se stalno zalaže za to da upućuje prema rješenjima koja predstavljaju alternativu eskalaciji vike i verbalnog nasilja.“
Uza sve to, sredstva društvene komunikacije su također u službi nove evangelizacije (Aetatis novae). To zato što je, osim tradicionalnih sredstava, kao što su svjedočanstvo života, kateheza, osobni kontakt, pučka pobožnost, liturgija i slična slavlja, uporaba medija postala bitna za evangelizaciju i katehezu. Dapače, Crkva bi se pred Bogom osjećala grešnom, kada ne bi koristila ova moćna sredstva, jer ona mogu i moraju biti u službi njezina programa re-evangelizacije i nove evangelizacije suvremenoga svijeta. Stoga je suvremeno kršćansko dušobrižništvo nezamislivo bez njih, a svaki dušobrižnik, koji se njima ne bi htio služiti, činio bi velik grijeh propustom i bio bi nepopravljivo hendikepiran.
U odnosu prema medijima i kulturi, nije dovoljno, kako je pisao Ivan Pavao II. (Redemptoris missio), da Crkva koristi medije samo da bi se razglasila kršćanska poruka i crkveni nauk, već treba integrirati samu kršćansku poruku u „novu kulturu“, koju stvara moderna komunikacija novim rječnikom, novim tehnikama i novim psihološkim stavovima. Stoga suvremena evangelizacija mora tražiti i pronaći način i sredstva aktivne i otvorene prisutnosti Crkve u svijetu komunikacija.
Budući da su novinari najvažniji čimbenik u tom važnom području suvremenoga načina života i kulture, neka bude ponovljeno, kako se izborom datuma objavljivanja poruka za Dan društvene komunikacije nastavlja praksa, da ju pape objavljuju 24. siječnja, na blagdan svetoga Franje Saleškoga, ženevskoga biskupa, crkvenoga naučitelja i zaštitnika novinara.
Pozivamo sve medijske djelatnike, da se svojim djelovanjem i pisanjem pridruže onima, koji šire istinu kao sredstvo i put oslobođenja čovjeka. S tom nakanom, molimo milosrdnoga Gospodina da, po primjeru svetoga Franje Saleškoga, neumornoga propovjednika istine, u čiji zagovor preporučujemo živote i plemenita nastojanja medijskih djelatnika, podrži one koji šire istinu, poštuju etička pravila i osnažuju novinarstvo mira. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen!
Don Tomo Vukšić, vojni biskup
predsjednik Vijeća za društvene komunikacije BK BiH
