U skladu s dogovorom na proljetnom 80. redovitom zasjedanju BK BiH u Mostaru, bit će svečano proslavljen 4. Obiteljski dan u župnoj crkvi Svete Obitelji na Kupresu, 25. srpnja 2021.: Obitelj – svjedočanstvo radosne ljubavi. Na kraju Svete mise bit će podijeljeni pisani apostolski blagoslovi brakovima koji obilježavaju 25. ili 50. odnosno 60. obljetnicu braka.
Te nedjelje će, na poziv pape Franje, i u svim župnim i drugim zajednicama, biti obilježen 1. Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba kojim se želi posvijestiti obiteljima važnost njihove uloge koju imaju prema svojim starijim članovima. Tako u pastoralnim smjernicama koje je, preko predsjednika biskupskih konferencija, uputio svim biskupima prefekt Dikasterija za laike, obitelj i život kardinal Kevin Farrell, između ostaloga, stoji:
“Ovaj prvi Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba slavi se sredinom godine koju je Sveti otac posvetio obitelji na petu godišnjicu apostolske pobudnice Amoris Laetitia. Ovo je namjerni izbor koji proizlazi iz svijesti o tome da starijima – svim starijima, uključujući one koji nisu djedovi i bake – treba obiteljsko okruženje u kojem će živjeti, i kako je potrebno da obitelji postanu svjesne uloge koju imaju prema svojim starijim članovima.”
Kardinal Farrell u spomenutim pastoralnim smjernicama dalje piše da su “odlučili dati počasno mjesto lokalnoj proslavi ovoga Dana, kako bismo osigurali da njegova radosna poruka djelotvorno dopre do svakog djeda i bake, čak i do onih najizoliranijih. Imajući ovo na umu, bilo bi posebno dobro domisliti način da, kako se Dan bliži, poruku koja je danas najavljena – ‘Ja sam s tobom u sve dane’ (usp. Mt 28,20) – svako unuče mogne prenijeti svojem vlastitom djedu i baki, a mladi ljudi usamljenim starijim članovima svojih zajednica“, napisao je kardinal Farrell te preporučio da svaka župa u nedjelju 25. srpnja posveti jednu od svojih nedjeljnih misa bakama i djedovima i starijima, kao spomendan sv. Joakima i Ane, Isusovog djeda i bake.
Središnja proslava 4. Obiteljskog dana u BiH i 1. Svjetskog dana djedova, baka i starijih osoba na Kupresu bit će prema sljedećem programu:
Subota, 24. srpnja 2021.
* 19:00 sati – Sveta misa uočnica: predvodi predsjednik Vijeća za obitelj BK BiH mons. Marko Semren
* 20:00 sati – jednosatno klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom
Nedjelja, 25. srpnja 2021.
* 10:00 sati – molitva krunice i prigoda za pristup sakramentu ispovijedi
* 11:00 sati – svečano Euharistijsko slavlje: predvodi kardinal Puljić (nakon popričesne molitve podjela pisanih apostolskih blagoslova brakovima koji obilježavaju 25. ili 50. odnosno 60. obljetnicu braka)
* Nakon Svete Mise neformalno druženje u župnom pastoralnom centru u kripti crkve tijekom kojeg će pjevati etno grupa Čuvarice iz Prozora koje će također animirati liturgijsko pjevanje na misnim slavljima.
Dikasterij je objavio i sljedeću molitvu:
Molitva za 1. Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba
Zahvaljujem Ti, Gospodine,
za udobnost tvoje prisutnosti:
čak i u vrijeme samoće,
Ti si moja nada i moje samopouzdanje,
Ti si moja stijena i moja tvrđava od moje mladosti!
Zahvaljujem Ti što si mi dao obitelj
i što si me blagoslovio dugim životom.
Zahvaljujem Ti za trenutke radosti i poteškoća,
za snove koji su mi se već ostvarili u životu i za
one koji su još preda mnom.
Zahvaljujem Ti na ovom vremenu obnovljene
plodnosti na koju me Ti pozivaš.
Povećaj, Gospodine, moju vjeru,
učini me posrednikom svoga mira,
nauči me zagrliti one koji pate više od mene,
da nikad ne prestanu sanjati i govoriti o tvojim
čudima novim naraštajima.
Zaštiti i vodi papu Franju i Crkvu,
da svjetlo Evanđelja mogne doseći do krajeva zemlje.
Pošalji svoga Duha, Gospodine, da obnovi svijet,
da se oluja pandemije smiri,
da se siromašni utješe i da se ratovi okončaju.
Podupiri me u slabosti
i pomozi mi živjeti punim plućima
u svakom trenutku koji mi daješ,
u sigurnosti da si sa mnom svakoga dana,
i do kraja životnoga vijeka. Amen.
Poruka pape Franje za 1. Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba
[25. srpnja 2021.]
“Ja sam s tobom u sve dane”
Drage bake i djedovi, drage starije osobe!
“Ja sam s tobom u sve dane” (usp. Mt 28, 20). Obećanje je to koje je Gospodin dao svojim učenicima prije svoga uzašašća na Nebo i koje danas ponavlja tebi, dragi djede i draga bako. Tebi. “Ja sam s tobom u sve dane” ujedno su riječi koje bih ti, kao rimski biskup i kao starija osoba kao i ti, uputio na ovaj prvi Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba: cijela Crkva ti je blizu, odnosno bolje rečeno: cijela Crkva nam je blizu. Brine se za tebe, voli te i ne želi te ostaviti samoga/samu!
Znam dobro da ova poruka do tebe stiže u teškome času: pandemija se pokazala neočekivanom i silovitom olujom, teškom kušnjom na kojoj se našao život sviju, ali posebno nas starijih osoba. Mnogi od nas su se razboljeli i mnogi su umrli ili su svjedočili umiranju svojih suprugâ i svojih dragih; koliki su samo jako dugo bili prisiljeni na samoću i izolaciju.
Gospodinu su poznate sve patnje kroz koje smo prošli u tome vremenu. On je blizu svima koji doživljavaju bolno iskustvo onih koji su napušteni; nije ravnodušan na našu samoću koju je pandemije učinila još težom. Predaja govori da je i sv. Joakim, Isusov djed, bio udaljen iz svoje zajednice jer nije imao djece; njegov se život – kao i život njegove supruge Ane – smatrao beskorisnim. Ali Gospodin mu je poslao anđela da ga tješi. Dok je, žalostan, tavorio izvan gradskih vrata, ukazao mu se Božji glasnik i rekao mu: “Joakime, Joakime! Gospodin Bog je uslišio tvoju ustrajnu molitvu” [1]. Čini se da Giotto, na svojoj glasovitoj fresci [2], smješta taj prizor u noćne sate, u jednu od mnogih neprospavanih noći ispunjenih sjećanjima, brigama i željama na koje su mnogi od nas navikli.
Ali i kad se čini da posvuda vlada tama, kao tijekom ovih mjeseci pandemije, Gospodin nastavlja slati anđele da nas tješe u našoj samoći i da nam ponavljaju: “Ja sam s tobom u sve dane”. Kaže to tebi, kaže to meni, svima. I to je bît ovog Svjetskog dana za koji sam htio da se prvi put slavi ove godine, nakon dugotrajne izoliranosti i još uvijek sporog vraćanja uobičajenog društvenog života: neka svakog djeda, svaku baku, svaku stariju osobu – posebno one od nas koji su najusamljeniji – posjeti jedan anđeo!
Ponekad će on imati lica naših unuka, ponekad, opet, članova obitelji, starih prijatelja ili onih koje smo upoznali upravo u ovim teškim vremenima. Tijekom tog vremena naučili smo razumjeti koliko su zagrljaji i posjeti svakome od nas važni. Kako me samo žalosti činjenica što na nekim mjestima ovi još uvijek nisu mogući!
Gospodin nam, međutim, šalje također svoje glasnike preko Božje Riječi. On ne dopušta da u svojemu životu ikad budemo prikraćeni za nju. Pročitajmo svaki dan jedan tekst iz Evanđelja, molimo s psalmima, čitajmo proroke! Ostat ćemo ganuti Gospodinovom vjernošću. Sveto pismo će nam također pomoći shvatiti što Gospodin želi od nas danas u našemu životu. On šalje radnike u svoj vinograd u različite sate u danu (usp. Mt 20, 1-16) i u svakoj životnoj dobi. Ja sâm mogu posvjedočiti da sam poziv da postanem rimskim biskupom primio kad sam, takoreći, navršio dob za umirovljenje i mislio već da neću moći učiniti mnogo novog. Gospodin nam je uvijek blizu – uvijek – s novim pozivima, s novim riječima, sa svojom utjehom, ali uvijek nam je blizu. Znate da je Gospodin vječan i da nikada ne ide u mirovinu. Nikada.
U Matejevu Evanđelju Isus kaže apostolima: »Pođite, dakle, i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!« (28, 19-20). Te su riječi upućene i nama danas i pomažu nam bolje shvatiti da se naš poziv sastoji u tome da čuvamo svoje korijene, prenosimo vjeru mladima i brinemo se za malene. Slušajte ovo pažljivo: koji je naš poziv danas, u našoj dobi? Odgovor je: čuvati korijene, prenositi vjeru mladima i brinuti za malene. Ne zaboravite to!
Nije važno koliko godina imaš, radiš li još uvijek ili ne, jesi li ostao sam/sama ili imaš obitelj, jesi li postao/-la djed/baka prije ili kasnije u životu, jesi li još uvijek neovisan/-na ili trebaš pomoć, jer ne postoji dob za mirovinu u zadaći naviještanja evanđelja, u zadaći prenošenja tradicijâ unucima. Treba samo krenuti i, prije svega, izići iz sebe samih kako bi se poduzelo nešto novo.
U ovom ključnom povijesnom trenutku pred vama je, dakle, novi poziv. Pitat ćeš se: ali kako je to moguće? Snage mi malakšu i mislim da ne mogu mnogo učiniti. Kako se mogu početi ponašati na nov način kad je rutina postala pravilom mojega života? Kako da se posvetim najsiromašnijima kad sam već toliko zaokupljen/-a mojom vlastitom obitelji? Kako mogu proširiti svoj pogled ako ne smijem napustiti ni kuću u kojoj živim? Nije li moja samoća preteški teret? Koliki od vas si postavljaju ovo pitanje: nije li moja samoća preteško breme? Sâm Isus je čuo slično pitanje iz Nikodemovih usta: »Kako se čovjek može roditi kad je star?« (Iv 3, 4). To je moguće, odgovara Gospodin, kad čovjek otvori svoje srce za djelovanje Duha Svetoga koji puše gdje hoće. Duh Sveti je slobodan – ide kud hoće i čini što hoće.
Kao što sam više puta ponovio, iz krize u kojoj se našao svijet nećemo izići isti: izići ćemo ili bolji ili gori. »Dao Bog […] da to ne bude jedan od nebrojenih ozbiljnih događaja u povijesti iz kojeg nismo bili kadri ništa naučiti – mi smo tako tvrdoglavi! –; [Dao Bog] da ne zaboravimo starije osobe koje su umrle jer nije bilo respiratora […]; da tako velika bol ne bude uzaludna, da napravimo veliki iskorak u nov način života i jednom zauvijek otkrijemo da smo potrebni jedni drugima i da smo dužnici jedni drugih, kako bi se čovječanstvo ponovno rodilo« (Enc. Fratelli tutti, 35 ). Nitko se ne spašava sam. Dužnici smo jedni drugih. Svi smo mi braća.
U toj perspektivi, želim ti poručiti kako si i ti potreban/na da se, u bratstvu i socijalnom prijateljstvu, gradi svijet sutrašnjice: onaj u kojem ćemo živjeti – mi, zajedno sa svojom djecom i unucima – jednom kad ova oluja prođe. Svi „moramo aktivno sudjelovati u obnovi i pomaganju ranjenih društava“ (ibid., 77). Među raznim stupovima koji moraju nositi tu novu građevinu postoje tri koja ti, bolje od svih drugih, možeš pomoći postaviti. Ovo su ta tri stupa: snovi, sjećanje i molitva. Gospodinova bliskost dat će snagu i najkrhkijima od nas da krenu tim novim putem: putovima snova, sjećanja i molitve.
Prorok Joel nekoć je dao ovo obećanje: »proricat će vaši sinovi i kćeri, vaši će starci sanjati sne, a vaši mladići gledati viđenja« (Joel 3, 1). Budućnost svijeta je u tome savezu između mladih i starih. Tko drugi, ako ne mladi, može prihvatiti snove starijih i pronositi ih dalje? Ali za to je potrebno nastaviti sanjati: u našim snovima o pravdi, miru i solidarnosti krije se mogućnost da naši mladi imaju nova viđenja i da zajedno možemo graditi budućnost. Prijeko je potrebno da ti također svjedočiš da je moguće izići obnovljeni iz iskustva kušnje. I uvjeren sam da to neće biti jedina, jer si u svome životu doživio/la mnoge i uspio/la si ih prebroditi. Neka vam to iskustvo pomogne prebroditi ovo kroz što prolazite danas.
Snovi su, zato, isprepleteni sa sjećanjem. Mislim na to koliko je dragocjeno ono bolno sjećanje na rat i koliko novi naraštaji iz njega mogu naučiti o vrijednosti mira. A ti koji si proživio/la ta ratna stradanja pozvan/a si o tome drugima govoriti. Sjećanje je istinsko i pravo poslanje svake starije osobe: biti čuvari sjećanja i prenositi ih drugima. Edith Bruck, koja je preživjela strahote holokausta, rekla je da je »prosvjetljivanje samo jedne savjesti vrijedno truda i boli čuvanja živog sjećanja na ono što se dogodilo«. I dodala je: »Za mene je sjećanje život« [3]. Pomislim također na moje pretke i one među vama koji su morali emigrirati i znaju koliko je teško napustiti vlastiti dom, kao što to danas čine mnogi s nadom u bolju budućnost. Neki su od njih možda uz nas i skrbe se za nas. To nam sjećanje može pomoći da stvorimo čovječniji i gostoljubiviji svijet. Ali bez sjećanja nije moguće graditi, bez temelja nikada nećeš sagraditi kuću. Nikada. A temelj života je sjećanje.
Na kraju: molitva. Kao što je jednom prilikom rekao moj predšasnik, papa Benedikt, taj sveti starac koji nastavlja moliti i raditi za Crkvu: »Molitva starijih osoba može zaštititi svijet pomažući mu na način koji je možda učinkovitiji od silnog truda i napora mnogih« [4]. Izjavio je to 2012. godine, gotovo na kraju svog pontifikata. Baš lijepo rečeno. Tvoja je molitva vrlo dragocjen izvor: to su pluća bez kojih Crkva i svijet naprosto ne mogu (usp. apostolska pobudnica Evangelii gaudium, 262). Pogotovo u ova teška vremena za čovječanstvo dok, svi u istoj lađi, plovimo olujnim morem pandemije, tvoja molitva za svijet i Crkvu nije uzaludna, nego svima pokazuje vedro pouzdanje da ćemo sigurno doploviti do mirne luke.
Draga bako, dragi djede, zaključujući ovu svoju poruku, želim i tebi ukazati na primjer blaženog – a doskora i svetog – Charlesa de Foucaulda. Živio je kao pustinjak u Alžiru i ondje na periferiji svjedočio „želju da se može osjećati bratom svakog čovjeka“ (enc. Fratelli tutti, 287). Sve ono kroz što je prošao u svome životu pokazuje da je, čak i u samoći pustinje, moguće zauzimati se za siromašne iz cijeloga svijeta i postati istinski brat i sestra sviju.
Molim Gospodina da, zahvaljujući također njegovu primjeru, svaki od nas proširi svoje srce i učiniti ga osjetljivim na patnju posljednjih i kadrima zauzeti se za njih u molitvi. Neka svaki od nas nauči svima, a na poseban način najmlađima, ponavljati ove riječi utjehe koje smo danas čuli upućene nama: “Ja sam s tobom u sve dane!” Samo hrabro naprijed! Gospodin vas blagoslovio!
FRANJO
Rim, pri Svetom Ivanu Lateranskom,
31. svibnja, blagdan Pohođenja Blažene Djevice Marije
_________________________________________
[1] Ovaj je događaj opisan u Jakovljevu protoevanđelju.
[2] Riječ je o slici izabranoj kao logotip Svjetskog dana baka i djedova i starijih osoba.
[3] Sjećanje je život, pismo je dah. L’Osservatore Romano, 26. siječnja 2021.
[4] Posjet Domu za starije osobe “Viva gli anziani”, 2. studenoga 2012.
Prefekt Dikasterija za laike, obitelj i život kardinal Kevin Farrell poslao je i pastoralne smjernice u kojima, između ostalog, stoji:
„Ovaj prvi Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba slavi se sredinom godine koju je Sveti otac posvetio obitelji na petu godišnjicu apostolske pobudnice Amoris Laetitia. Ovo je svjesni izbor koji proizlazi iz svijesti o tome da starijima – svim starijima, uključujući one koji nisu djedovi i bake – treba obiteljsko okruženje u kojem će živjeti, i kako je potrebno da obitelji postanu svjesne uloge koju imaju prema svojim starijim članovima. U globaliziranom svijetu odnos između starijih osoba i obitelji više se ne podrazumijeva, već se, naprotiv, neprestano dovodi u pitanje. To je trend koji ima različite konotacije u skladu sa zemljopisnim i kulturnim kontekstom, ali postoje neke značajke koje se ponavljaju sugerirajući da je u tijeku kriza između starijih osoba i obitelji, znak vremena koji se mora uzeti u obzir. Obiteljski pastoralni rad, koji se često bavi samo bračnim vezama i onim između roditelja i djece, ima poteškoće u fokusiranju na odnos između starijih roditelja i odrasle djece te između bake i djeda i unuka.
Papa je o tome jasno napisao u enciklici Fratelli tutti. On je rekao, „Vidjeli smo što se zbog koronavirusa dogodilo sa starijim osobama u nekim dijelovima svijeta. Nisu morali tako umrijeti. Ali zapravo se nešto slično događalo i ranije zbog valova vrućine te u drugim okolnostima – okrutno ih se odbacivalo. Ne shvaćamo da izdvajanje starijih osoba i prepuštanje drugima da skrbe za njih, bez odgovarajućeg i brižnog praćenja obitelji, osakaćuje i osiromašuje samu obitelj i, k tome, dovodi do toga da se mlade zakida za potreban kontakt s njihovim korijenima i mudrošću do koje se ne mogu vinuti sami“ (FT 19). To su važne riječi koje zaslužuju da se ponovno naglase. One nam mogu pomoći da razmislimo o dugu koji obitelji – i obiteljska pastoralna skrb – duguju naraštaju koji je u nekim aspektima pao u zaborav.
Ovaj složeni scenarij (pandemija, potraga za novom vodećom ulogom za starije osobe i kriza u obiteljskim odnosima), pored potrebe da se ljudima pomogne izbjeći obeshrabrenost i malodušnost, naveo je Crkvu na odabir jednostavnog načina postavljanja na zajedničkom putovanju i njegovanju solidarnosti: slaviti. Stari i mladi zajedno: roditelji i djeca; bake i djedovi i unuci; ljudi koji možda ne pripadaju istoj obitelji. Crkva je svjesna potrebe pomirenja među naraštajima i poteškoća koje imaju stariji ljudi, ali krivnja nije vezana za bilo čije propuste. Odabrani način je zajednička prigoda za radosno slavlje.
Kao što vidimo u prispodobi o rasipnom sinu i milosrdnom ocu, svečanosti mogu nadvladati podjele u obitelji. Sin je svog oca vjerojatno smatrao starim i blizu smrti, pa je zatražio njegovo nasljedstvo koje je potom rasipao. Otac mu je poželio dobrodošlicu i oprostio mu, pa se pomirio sa starijim roditeljem, a također i sa sobom. Sve se to slavi gozbom u kojoj su zajedno sudjelovali. Milosrdni otac je svjestan problema, izdajâ i nejasnoćâ, ali ipak odlučuje proslaviti. To je zato što je samo radost Evanđelja sposobna ispuniti srce i osloboditi nas „od grijeha, tuge, unutarnje praznine i samoće“ (EG 1). To je osnova na kojoj se mogu graditi obnovljeni odnosi među generacijama, a zahvaljujući mudrosti koju pokazuju starci, stijena je to na kojoj ćemo graditi svoja društva nakon pandemije.
Zato želimo da se obilježavanje prvog Svjetskog dana djedova i baka i starijih ljudi doživi kao trenutak proslave u koji su uključene sve generacije. Nije stvar samo u sreći, već u radosti rođenoj iz spoznaje da je Gospodin blizu života starijih kao i mladih, jer Bog je uvijek s nama.
Postoje mnoga pastoralna sredstva koja mogu dati konkretan izražaj našoj pastoralnoj brizi za starije ljude. U tu bi svrhu bilo korisno pozvati se na dokument koji se odnosi na starije ljude, koji je 1. X. 1998. objavilo Papinsko vijeće za laike.(5) Sadrži široko razmišljanje o značenju i vrijednosti starosti i daje konkretne pastoralne prijedloge koji su danas jednako valjani i primjenljivi. Među mnogim načinima na koje mjesne crkve i pojedinci mogu biti bliski starijim ljudima, željeli bismo predložiti jedan koji je jednostavan za primjenu i vrlo učinkovit, a to je posjetiti ih. To je opipljivi znak Crkve koja ide dalje. Posjet je način, ukorijenjen u tradiciji, pokazivanje suosjećanja, uključujući one koji su bolesni ili u zatvoru. Danas se čini da na dobro poznati popis sedam djela milosrđa moramo dodati ‘djelo’ posjeta starijim osobama koje su same. Odluka Apostolske pokorničarne da pruži potpuni oprost onima koji to provode naglašava njegovu hitnost.
Ovdje bismo željeli ponuditi i razne druge ideje o tome kako proslaviti ovaj Svjetski dan. Predlažemo da bi svaka župa ili crkvena zajednica mogla slaviti misu u povodu ovog Svjetskog dana baka i djedova i starijih osoba u spomen na starije osobe svoje zajednice koje su umrle od Covid-a-19; zamoliti mlade da posjete bake i djedove, a posebno starije osobe koje su same, kako bi im prenijeli poruku Svetog Oca. Uz ono što smo predložili, uvjereni smo da će svaka crkvena zajednica kreativno pronaći najbolji način da to proslavi u svom određenom kontekstu“, napisao je kardinal Farrell.
Iz Dikasterija za laike, obitelj i život su poslali i preporuke u kojima su posebno istaknuli poredbu posjete osamljenim djedovima, bakama i stariji osobama:
Prvi Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba proslavit će se u okolnostima u kojima još uvijek u mnogim zemljama starijim osobama neće biti moguće fizičko sudjelovanje na Misi.
• Kako bi poruka bliskosti i utjehe na ovaj Svjetski dan došla do svih – čak i do onih najizoliranijih – molimo ljude da posjete bake i djedove i starce koji žive sami u svojoj zajednici i da im daju poruku Svetog Oca.
• Posjet je opipljiv znak dosega Crkve. U vrijeme socijalnog distanciranja zbog pandemije, posjet pokazuje da postoji način da budemo bliski starijim ljudima, a da se i dalje poštuju sigurnosne mjere.
• Posjet je osobni izbor da se ustane i pohiti se drugima (usp. Lk 1,39), baš kao i Marija kad je posjetila stariju rođakinju Elizabeth.
• Posjet je prilika da unuk kaže baki i djedu, a mlada osoba starijoj osobi koju posjećuju: „Uvijek sam s vama“.
• Posjet može biti prigoda za donošenje darova, poput cvijeta, i zajedničko čitanje molitve za Svjetski dan.
• Posjet također može biti prigoda da se starijim osobama, posebno onima koji već dulje vrijeme nisu napuštali domove, pruži prilika da prime sakramente pomirenja i euharistije.
• Posjet starijoj osobi koja živi sama jedan je od načina za postizanje potpunog oprosta dodijeljenog povodom ovog Svjetskog dana.
• Na mjestima na kojima hitne zdravstvene mjere još uvijek onemogućuju osobni posjet, ljubav može maštom pronaći načine kako doći do usamljenih starijih ljudi telefonom ili društvenim mrežama.
Priprava Svjetskog dana sa starima
• Starije osobe glavna su ciljna skupina aktivnosti Dana. Poruka Svetog Oca upućena je njima.
• Važno je osigurati da što veći broj starijih osoba osobno sudjeluje u nedjeljnoj liturgiji koja se slavi povodom Svjetskog dana.
• Stariji ljudi iz župe ili crkvene ustanove mogu se pozvati na trenutak da razmisle o Papinoj poruci za njihov Svjetski dan. Tiskana verzija može se podijeliti svim prisutnima, a video poruka može se gledati zajedno.
• Svatko tko posjećuje starije ljude koji žive sami može dati tekst poruke onima koji nisu u mogućnosti sudjelovati na sastancima.
• Sve bake i djedovi i sve starije osobe do kojih se došlo povodom njihovog Svjetskog dana mogu zajedno izmoliti molitve Svetog Oca, s posebnim nakanama vlastite zajednice.
Priprava Svjetskog dana s mladima
• Možete pozvati mlade iz svoje zajednice nekoliko tjedana prije Svjetskog dana kako bi to objasnili i osigurali da svojim posjetima dođu do što većeg broja starijih ljudi.
• Slično tome, možete se susresti s mladima nakon proslave kako bi mogli podijeliti svoje povratne informacije o posjetima.
• Mladi mogu organizirati društvene kampanje za širenje informacija o Svjetskom danu pomoću hashtaga #IamWithYouAlways.
Potpuni oprost
• Apostolska pokorničarna je 13. svibnja 2021. objavila Dekret kojim se odobrava potpuni oprost povodom Svjetskog dana djedova i baka i starijih osoba.
• Starije osobe mogu primiti oprost sudjelovanjem na nekoj od misa koje se slave povodom ovog Svjetskog dana.
• S obzirom na kontinuiranu zdravstvenu krizu i činjenicu da neke starije osobe iz zdravstvenih razloga ne mogu osobno prisustvovati misi, Oprost se proširuje na one koji sudjeluju putem televizije, radija ili interneta.
• Oprost se dodjeljuje i svima onima koji na ovaj Svjetski dan izvrše ‘djelo milosrđa’ posjetom starijoj osobi koja je sama.
• Na mjestima na kojima su društvene vlasti izričito zabranile okupljanja da bi se izbjegla zaraza, moguće je dobiti i putem virtualnog sastanka.
Iz Dikasterija za laike, obitelj i život ponudili su i sljedeće prijedloge za Molitvu vjernika:
• Za Crkvu da svakoga dana čini čudo umnažanja kruha života i riječi spasenja. Neka nikome ne nedostaje hrane za tijelo ili nade koja se rađa iz vjere. Za službu pape Franje. Molimo te.
• Za sve starije osobe među nama da žive dostojno poziva koji smo primili s poniznošću, blagošću i velikodušnošću. Neka nas naša slabost nikad ne spriječi da budemo snažni u ljubavi i utjeha siromašnima te potpora mladima. Molimo te.
• Za mlade ljude kada se suoče s glađu za kruhom i željom za mirom u ovom svijetu. Neka se nikad ne obeshrabre zato što malo imaju nego neka budu poslušni Gospodinovu pozivu da pomognu nahraniti sve druge. Molimo te.
• Za djedove i bake među nama da znaju mudro pratiti svoje obitelji i prenositi blago vjere svojim unucima i mlađim naraštajima. Molimo te.
• Za sve starije osobe koje su same i čeznu za nježnim zagrljajem. Neka nitko ne bude primoran živjeti u izolaciji i neka sve posjećuje anđeo te osjete da se Gospodinovo obećanje „Ja sam s vama uvijek“ odnosi i na njihove živote. Molimo te.
• Za svaku bolesnu osobu da ozdravi i da se oluja pandemije povuče. Daj da naučimo nikada nikoga ne ostavljati samog kada se suočava s navalom zla i neka skrb bude zajamčena svima, uključujući i najsiromašnije zemlje. Molimo te.
• Daj da svi mi, mladi i stari, svjesni da smo primili jedan poziv, jednu vjeru i jedno krštenje, posvetimo svoj život služenju miru, zajedništvu i društvenom prijateljstvu. Molimo te.
• Dragi Bože, sjećamo se svih starijih osoba u našoj zajednici koji su posljednjih mjeseci umrli od pandemije, uključujući i one kojih se nitko ne sjeća. Primi sve njih u svoje kraljevstvo mira i milosti. Molimo te.
Iz Dikasterija za laike, obitelj i život poručili su i da se Poruka Svjetskog dana može podijeliti objavljivanjem slika posjeta na društvenim mrežama s hashtagom #IamWithYouAlways
Dikasterij za laike, obitelj i život objavio je i logotip Svjetskog dana baka i djedova i starijih osoba. Riječ je o Giottovoj fresci koja prikazuje anđela dok tješi Isusova djeda Joakima što tumači i papa Franjo u svojoj Poruci za 1. Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba:
„Predaja govori da je i sv. Joakim, Isusov djed, bio udaljen iz svoje zajednice jer nije imao djece; njegov se život – kao i život njegove supruge Ane – smatrao beskorisnim. Ali Gospodin mu je poslao anđela da ga tješi. Dok je, žalostan, tavorio izvan gradskih vrata, ukazao mu se Božji glasnik i rekao mu: “Joakime, Joakime! Gospodin Bog je uslišio tvoju ustrajnu molitvu” [1]. Čini se da Giotto, na svojoj glasovitoj fresci, smješta taj prizor u noćne sate, u jednu od mnogih neprospavanih noći ispunjenih sjećanjima, brigama i željama na koje su mnogi od nas navikli“.
www.tomislavnews.com/kta
