Novi broj časopisa Matice hrvatske “Hrvatska revija” (broj 4, godište XXIV/2024), posvećen u cijelosti kralju Tomislavu i 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, predstavljen je u četvrtak u Knjižari Matice hrvatske u Zagrebu.
Glavna urednica Hrvatske revije Mirjana Polić Bobić istaknula je kako je ovaj broj časopisa u sklopu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u cijelosti posvećen povijesnoj ličnosti kralja Tomislava i njegovu vremenu, povijesti proučavanja te problematike, povijesnom pamćenju i mitu o kralju Tomislavu u Hrvata te prikazivanju Tomislavova lika i vremena u likovnim umjetnostima.
Napomenula je kako je krunidba kralja Tomislava bila razlogom prijepora među samim povjesničarima te dodala kako se uredništvo zato odlučilo za radove i autore koji o Hrvatskoj narodnih vladara govore na temelju poznavanja i tumačenja sačuvanih izvora.
U ovom broju časopisa je i kratka povijest onoga dijela hrvatske historiografije koji se od 19. stoljeća bavio kraljem Tomislavom, naglasila je.
Koliko je Hrvatskoj i hrvatskom narodu, živeći u višenacionalnim zajednicama, u kojima su od 12. stoljeća do 1991. godine održavali i fizički opstanak, bila važna povjesnica i kolektivno sjećanje izgrađeno kroz stoljeća pokazuje važnost izgradnje i čuvanja narativa o nama samima bez pomoći državnih institucija koje su se u drugih europskih naroda brinule o službenim nacionalnim narativima.
Povjesničarka Mirjana Matijević Sokol napomenula je kako se, unatoč prvom tituliranju jednoga hrvatskog vladara naslovom rex u papinim pismima datiranim 925. godine kroz medije, popularnu pa i znanstvenu literaturu, nazire tračak skepse da nema dovoljno pouzdanih pisanih podataka o prvom hrvatskom kralju Tomislavu.
Povjesničari su najviše pozornosti usmjerili prema skupini dokumenata diplomatičkoga značaja u kojima se 925. godine hrvatski kralj Tomislav spominje kao jedan od presudnih sudionika uspostave splitske metropolije, rekla je Matijević Sokol i dodala kako su ti dokumenti temeljni dokazi da se Hrvatska Kneževina transformirala u Hrvatsko Kraljevstvo.
Naglasila je kako o kralju Tomislavu svjedoče pisma papinske kancelarije koja su diplomatičkom analizom utemeljena na analogiji i provjerljiva u navođenju više drugih databilnih podataka i osoba.
Podsjetila je da su povjesničari od početka pokušali odgovoriti na pitanje stjecanja naslova rex kao i mjesta moguće krunidbe. Pritom su se oslonili na srednjovjekovnu kroniku Ljetopis popa Dukljanina, podsjetila je i dodala kako su stariji hrvatski povjesničari u opisu sabora na ravnici Dlame to mjesto ubicirali na Duvanjskom polju jer je taj prostor u Hrvatskoj i u blizini Splita.
Naglasila je kako je Duvanjsko polje kao mjesto održavanja sabora na kojem je okrunjen kralj Tomislav u znanosti odbačeno, ali je zaživjelo kao uspostavljeno mjesto sjećanja.
Po riječima povjesničara Marija Jareba ime Tomislava kao prvoga hrvatskog kralja danas je neupitna činjenica prisutna u memoriji gotovo svakoga Hrvata. Zamisao o obilježavanju 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva prije stotinu godina bila je afirmacija ideje o hrvatskoj državnosti i poticaj na daljnji rad na obnovi ujedinjene hrvatske države, ocijenio je Jareb.
Podsjetio je kako je simbolično obilježavanje 1000. obljetnice počelo s početkom gradnje duvanjske spomen crkve, prvobitno blagoslovom tri temeljna kamena zagrebačke katedrale.
Blagoslovljeno kamenje preneseno je 1924. u Duvno, no bazilika je dovršena i blagoslovljena tek 1940. godine, napomenuo je. Niz proslava 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva održanih tijekom 1925. i poslije imale su u prvom redu isticanje postojanja nekad slobodnoga i samostalnog Hrvatskog Kraljevstva te afirmirale hrvatsku posebnost i ideju vlastite države, ocijenio je Jareb.
Tomislav Galović smatra kako je 10. stoljeće u povijesti Hrvatske razdoblje preobrazbe ranosrednjovjekovne hrvatske države iz kneževine u kraljevstvo. To je ključni trenutak u povijesti hrvatskoga naroda, rekao je i dodao kako tada politička organizacija dobiva nove konture, zemlja nove granice, a crkvena uprava novu hijerarhiju.
Povjesničar umjetnosti Dino Milinović naglasio je kako u povijesti ima puno priča te da su one odgovor na naše najdublje pojedinačne i kolektivne težnje. Iz priča izrastaju ideje pa i katedrala našeg zajedništva, rekao je i dodao kako je iz davne krunidbe izrasla i Republika Hrvatska.
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja. Utemeljena je 1928. u krilu Matice hrvatske, gdje je i objavljivana do 1945. Ponovno je pokrenuta 1951. u Buenos Airesu. U inozemstvu je izlazila do 1991., kad je vraćena u okrilje Matice hrvatske. Od tada redovito izlazi kao tromjesečnik, javlja HINA.
www.tomislavnews.com/Izvor: HINA
