Drvar je jedina općina u Bosni i Hercegovini u kojoj se ne provodi Zakon o vjerskim zajednicama prema kojemu svi imaju pravo graditi bogomolje. To je ljaga za Drvar – ljut je župnik don Davor Klečina
Tražimo da se političari u Herceg-bosanskoj županiji konačno prestanu iživljavati na svojim sugrađanima kao što to radi mačka s mišem – zavapio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica županijskom premijeru Željku Ivkoviću
tijekom razgovora o dugogodišnjim neuspješnim pokušajima da se katolicima u Drvaru izgradi srušena župna crkva svetoga Josipa, a prema običajima u BiH, ovo su pitanje zakočili političari uvjetujući gradnju crkve pristankom drugih političkih opcija na provedbu – ustavnih promjena!
– Ma kakve veze imaju ustavne promjene s gradnjom crkve? Drvar je jedina općina u BiH u kojoj se ne provodi Zakon o vjerskim zajednicama prema kojemu svi imaju pravo graditi bogomolje za svoje vjernike. To je ljaga za Drvar – ljut je i nemoćan drvarski župnik don Davor Klečina, navodeći kako su općinske vlasti nudile Župnom uredu i Banjolučkoj biskupiji dvije lokacije za gradnju crkve, u zamjenu za oduzeto zemljište, a obje parcele bile su – privatne!
Premijer Ivković je biskupu Komarici “pojasnio” kako su se predstavnici parlamentarnih stranaka u županiji međusobno dogovorili o ustavnim reformama uz popuštanje HDZ-a u korist Dodikova SNSD-a, da bi “predstavnici SNSD-a nakon toga pogazili dogovor i dodatno izišli s novim zahtjevima povezujući ih s dozvoljavanjem katoličkom pučanstvu da ima ono što im državni Zakon o slobodi vjere i pravnog položaja crkava i vjerskih zajednica iz 2004. godine garantira”.
Vjerska prava
– Ove političke igrice i prepucavanja preko katoličkih vjernika duboko nas vrijeđaju jer pitanje vjerskih prava ne ovisi o političkim reformama. Vjersko je pravo da vjernici imaju svoj objekt, pogotovo jer su ga tamo imali i ranije. Crkva je srušena i država ju je oduzela. Država je dužna Crkvi vratiti lokaciju da može napraviti crkvu – smatra vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
– Otkad je završio rat, dakle punih dvadeset godina, tražimo da se ponovno sagradi crkva u Drvaru. Međutim, mjesne vlasti uporno to ne dopuštaju – kaže kardinal Puljić.
Župa je, inače, osnovana 1906. godine i obuhvaćala je područje Drvara, gdje je 1932. godine sagrađena crkva sv. Josipa i župna kuća. U Drvaru 27. srpnja 1941. izbija ustanak komunista i četnika, a istog dana u obližnjem Trubaru izvedeni su iz vlaka, ubijeni i bačeni u jamu Golubnjaču župnik don Waldemar Maksimilijan Nestor i 16 njegovih župljana na povratku s hodočašća u Kosovo kod Knina, a Nestor je ušao u memorabiliju kao prvi ubijeni katolički svećenik u Drugom svjetskom ratu na području Jugoslavije.
Nakon toga počinje etničko čišćenje koje provode četnici nad Hrvatima zapadne Bosne i istočne Like i katoličko stanovništvo potpuno je zatrto u Bosanskom Petrovcu, Krnjeuši, Drvaru, Bosanskom Grahovu, gdje je pobijeno šestotinjak Hrvata, dok su ostali protjerani.
Naseljavanje Hrvata
Komunističke vlasti nakon rata 1948. godine nacionaliziraju crkveno zemljište u Drvaru i ruše crkvu, a tek šezdesetih godina preko župnika iz Ključa isplaćuju simboličnu naknadu Rimokatoličkoj crkvi za oduzetu imovinu. Nakon ulaska hrvatske vojske 1995. godine srpsko stanovništvo bježi, a na drvarsko područje se naseljava između osam i deset tisuća prognanih Hrvata iz Srednje Bosne. Daytonskim sporazumom inicira se vraćanje Srba u njihove domove, ali ne i srednjobosanskih Hrvata, koji mahom sele u Hrvatsku ili europske zemlje. U Drvaru ih do danas ostaje petstotinjak.
– Tijekom tri godine što su u Drvaru privremeno boravili Hrvati iz Srednje Bosne mise se održavaju u nekadašnjem Društvenom domu “Partizan” jer biskup Komarica, premda mu se nudilo, nije želio graditi bez papira, na zemljištu za koje se ne zna čije je. Župni ured i Biskupija 1997. godine kod vlasti pokreću inicijativu da im se dodijeli prostor za crkvu ili vrati 1400 kvadrata koji nisu bili nacionalizirani u komunizmu. Otada je poslano bezbroj molbi mjesnim vlastima i uvijek je odgovor bio – riješit će se – ali nikad ništa nije riješeno. Vjerski obredi još uvijek se održavaju u neuvjetnom Društvenom domu – navodi župnik Klečina.
– Sada se, najnovije, uvjetuje gradnja crkve ustavnim reformama. Pa zar to nije apsurd?! Kakve veze ima Crkva s time, to je prvenstveno i jedino političko pitanje. Za dva mjeseca u Sarajevo dolazi papa Franjo i biskup Komarica iskoristit će taj veliki događaj kako bi upozorio na ovakvo evidentno i dugogodišnje kršenje vjerskih prava u BiH zbog političkih razračunavanje. Nema druge – zaključuje župnik Davor Klečina.
‘Hristos se rodi’
Župnik don Davor nastoji biti korektan kršćanski svećenik bez obzira na opterećenja prošlosti. Dokaz za to je i transparent na Društvenom domu u Drvaru, koji katolici koriste za bogoslužje, s natpisom ‘Čestit Božić – Христос се роди’.
– Meni je to sasvim normalno i tu ne vidim nikakav spektakl. To bi se trebalo događati u svim gradovima gdje žive građani više nacionalnosti jer su kod nas ljudi oduvijek čestitali i Bajram i Uskrs i Božić jedni drugima. Nisam to napravio kako bih se nekome ‘ulizao’, već jer je to moj kućni odgoj. Mene su ćaća i mater odgojili da jednostavno ljude poštujem u njihovoj vjeri i u onome što jesu, a druga je stvar što sam kršćanin i to me moja vjera uči, a i zato što sam svećenik, što me obvezuje raditi na suživotu i povjerenju, na dobrim odnosima – smatra Klečina.
Slobodna Dalmacija
