PRIM. MR. SC. DR. BRANKO PERIĆ piše za Jutarnji list: Pacijent može birati liječnika, a liste čekanja nema
Iz Životopisa dr. Perića: Rođen je 22. kolovoza 1960. godine u Livnu. Osnovnu školu završio je u Livnu, a srednju u splitskoj Gimnaziji “Vladimir Nazor”. Po završenom srednjoškolskom obrazovanju upisao je Medicinski fakultet u Splitu, a diplomirao je u Zagrebu 1987 godine. Pripravnički staž odrađuje u Medicinskom centru Livno, gdje kao mladi liječnik radi na odjelima ginekologije, otorinolaringologije i kirurgije do 1991. godine, kada dobiva specijalizaciju iz opće kirurgije, ali stjecajem okolnosti postaje i aktivni sudionik Domovinskog rata. Specijalizaciju završava 1996. godine i od tada radi na odjelu kirurgije Županijske bolnice “Dr. fra Mihovil Sučić” u Livnu. Zvanje primarijusa stekao je 2002. godine, a 2004. postaje šef kirurškog odjela i uspješno ga vodi do danas. Godine 2008. upisuje poslijediplomski znanstveni studij u SKB Mostar, a dvije godine kasnije postaje magistar medicinskih znanosti.
Kao liječnik koji radi u Županijskoj bolnici “Dr. fra Mihovil Sučić” u Livnu, Bosna i Hercegovina, ne mogu se potpuno odvojiti od Republike Hrvatske i njezinog zdravstvenog sustava.
Koristim ovu prigodu da i javno zahvalim Kliničkoj bolnici Split, koja nam je pomagala u najtežim trenucima, odnosno za vrijeme Domovinskog rata. Pomoć je nastavljena kroz razne vidove suradnje do današnjih dana. Posebno zahvaljujem kolegama kirurškog odjela KB Split, koji su nam uvijek spremni priskočiti u pomoć, a ondje se trenutačno nalaze tri naša specijalizanta na usavršavanju, te odjelu anestezije i reanimacije, koji je nastavio još od ratnih dana slati svoje liječnike kao ispomoć u našu bolnicu.
Uz pomoć Republike Hrvatske koja je osiguravala donacije naša bolnica je uspjela ići ukorak s vremenom u kupnji aparata te u renoviranju građevinske infrastrukture. Kirurški odjel također je bio u projektu renoviranja, a posebno se veselimo rješavanju sanitarnog čvora.
Radni dan liječnika počinje u 7 sati pripremom, a potom i održavanjem sastanka te zajedničkom vizitom. Najčešće dežurni liječnik obavlja i kiruršku ambulantu i prijem pacijenata na odjel. Dnevno kroz kiruršku ambulantu, odnosno Hitni kirurški prijem, prođe oko 35 pacijenata. Htio bih izraziti najiskrenije pohvale tehničarima, a posebno glavnoj sestri Aneli Brajko koja vodi kiruršku ambulantu, gdje nije uvijek lako raditi.
Prvi kontakt pacijent najčešće ima s liječnikom opće prakse, internistom, pedijatrom ili izravnosa specijalistom kirurgije. Kada mogućnosti konzervativnog liječenja više nisu uspješne, savjetujemo operativni zahvat. Ako se pacijent odluči za operaciju, treba obaviti već unaprijed dogovorene prijeoperativne pretrage. Listu čekanja nemamo, a pacijent liječnika može i odabrati. Naravno, u ambulanti i za hitne operativne zahvate uvijek imamo prostora.
Rad u operacijskoj dvorani počinje oko 8 sati po unaprijed utvrđenom rasporedu operacija. Kirurški odjel ima 50 kreveta. Prema statističkim podacima koje vodi naša ustanova protekle godine na kirurškom odjelu boravilo je 1008 pacijenata, a 465 pacijenata je operirano. Prosječno vrijeme boravka na kirurškom odjelu je pet dana.
Što se tiče financiranja, pacijent koji ima uredno zdravstveno osiguranje, odnosno uplaćenu premiju osiguranja koja godišnje košta 30 KM u našoj županiji, oslobođen je svih dodatnih troškova. Pacijenti koji imaju zdravstveno osiguranje, a nemaju premiju, doplaćuju 8 KM po danu bolničkog liječenja.
Najčešći operacijski zahvati koje obavljamo u našoj ustanovi su operacije hernija u odraslih i djece, holecistektomije – operacije žuči (laparoskopski i klasično), operacije na žučnim vodovima, operacijski zahvati na kolonu i želucu, operacije na dojci (uklanjanje čvora i radikalne operacije), trauma (nožni zglob, duge kosti), toraks (drenaža prsišta).
Zbog malog broja kirurga u Županijskoj bolnici vrlo često dežuramo, a dr. Rimac i ja pripravni smo svaki drugi dan.
Pacijenti su vrlo često odlazili u bolnice u Splitu ili Zagrebu
Naš zdravstveni sustav i onaj u Republici Hrvatskoj dodiruju se u mnogim segmentima. Već je spomenuta ratna i poslijeratna suradnja bolnica i liječnika ovih dviju zemalja, a uz to valja dodati da su pacijenti iz naše županije godinama pohodili različite zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, pogotovo one u Splitu i Zagrebu. Trebat će mnogo vremena da se naviknu na to da su sada sljedeće instance po pitanju hijerarhije liječenja Mostar, Sarajevo ili Tuzla.