BiH Politika

Priopćenje HRS: Je li uistinu narod za sve kriv?

921Pregleda

Iznenadio nas snijeg, a nakon što ga je kiša otopila, iznenadiše nas i poplave. Fahrudin Solak, direktor FUCZ, vidno zabrinut u blještavom odijelu od 2500 KM novca poreznih obveznika, nabavljenom po zakonu naravno, kod svog stranačkog kolege, ne silazi ovih dana sa tv ekrana govoreći kako on nije odgovoran za održavanje prometnica i korita rijeka.

Za sve su krivi građani! U tome ga podržaše i koalicijske kolege iz Stožera/Štaba FUCZ. Nakon što optužiše građane, i jedni i drugi se zabrinuše kako će općinama platiti urađeno do sada, budući da nema Proračuna Federacije. Je li to uistinu tako?

Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara, te koordinacija iste od razine Federacije, preko županija do općinskih razina je isključiva zakonska obveza FUCZ. Obveza svih razina je donositi Planove zaštite i spašavanja s kojim će jasno biti propisane odgovornosti i precizni operativni zadaci. Uz to, svaka razina mora imati opremljene i osposobljene operativne snage koje bi morale to provesti u djelo. Kontrola i nadzor je li to učinjeno ili ne leži na FUCZ, odnosno inspektorata CZ, kao jedna od redovitih i stalnih aktivnosti.

Još od 2013. ne postoji glavni inspektor FUCZ, tako da inspektorat FUCZ ne radi valjano, dok županijske razine NIKADA nisu formirale županijske inspektorate. Zašto? Razlog je jednostavan: kako bi koalicijski partneri, na čelu sa Solakom, mogli trošiti milijune novca poreznih obveznike, bez ikakvog pitanja odgovornosti, netransparentno i nenamjenski.

Podsjećamo, 0,5% svake neto plaće ide u fond za zaštitu i spašavanje. Oko 1% BDP-a svake općine, 0,5% BDP-a županije i do 0,1% BDP-a Federacije ide u isti fond. Na razini godine iznos prikupljenih sredstava je oko 21 milijuna KM. Uz sve ovo, nakon poplava 2014. Federacija se zadužila kod Svjetske banke za 2,5 milijuna KM, te naknadno dodatnih 4,3 milijuna za projekte jačanja i izgradnju kapaciteta za prevenciju prirodnih nepogoda. Sva ova sredstva nisu proračunska, niti su stalni oblik financiranja, ne mogu se trošiti u skladu sa zakonom o proračunima, ona se akumuliraju iz godine u godinu i strogo su namjenska. Vode se na posebnom podračunu i njihov utrošak je strogo definiran procedurama. Prema tome, notorna je glupost da bilo kakve akcije ovise o proračunima, a još veća je glupost da Solak, poput Djeda Božićnjaka, isti dijeli općinama.

To on vrlo dobro zna, budući da mu je taj novac glavni izvor financiranja privatnih „adrenalinskih“ hobija, poput poput Offroad rally Bjelašnica, Offroad Zelengora, ski susreta po bh planinama, logorovanja po jezerima, ronilačkim avanturama za rodbinu i prijatelje i dr. Sve avanture rađene su uz prešutno odobrenje Vlade FBiH, gdje postoji dogovor o tome da se jedni drugima ne miješaju u nenamjensko trošenje novaca: jedni na razini federacije, drugima na razinama županija. Najbolji dokaz u prilog tome je (ne)rad Štaba/Stožera FUCZ koji se prigodom ovih poplava sjetio sastati kad se voda krenula već povlačiti.

Štab/Stožer je stručno operativno tijelo, kojeg formira Vlada FBiH, namijenjen za praktično upravljanje akcijama zaštite i spašavanja ljudi i dobara kada nastane prirodna nepogoda ili druga nesreća većih razmjera. Njega čine komandant Jelka Miličević, ministrica financija FBiH, Fahrudin Solak, te 19 interresornih članova, državnih službenika i namještenika. Po zakonu, svi članovi moraju odgovoriti zahtjevima iz procjene ugroženosti i nadležnostima štaba, moraju biti rukovodeći državni službenici, te ispod sebe moraju imati ljudsku i materijalnu strukturu u cilju izvršavanja zadataka u slučajevima prirodnih i drugih nesreća. Svi oni, naravno, primaju mjesečne naknade za svoje „članstvo“ u Štabu/Stožeru. Koji su efekti njihovog rada? Koliko su i jesu li uopće zakonski valjano osposobljeni za svoju funkciju? Odgovor na ova pitanja bi valjalo dobiti od obitelji iz Busovače koja je skoro 24 sata bila bespomoćno zarobljena od strane bujice i poplave u obiteljskoj kući, bez struje i vode.

Nakon što su se poplave već počele povlačiti, umjesto operativnih zadataka, štab/stožer zadužuje FUCZ „praćenje stanja i pravodobnog poduzimanja potrebnih mjera“, što je u biti i zakonska obveza FUCZ. Kao da se liječniku zadaje da liječi svoje pacijente. O činjenici da niti jedna razina godinama ne poštuje obveze donošenja Planova zaštite i prevencije, da su se milijunski iznosi utrošili na nečije hirove, niti riječi. Vrana vrani oči ne kopa.

No, sve ovo je samo jedan dio „krivice građana“ kad se radi o poplavama i (ne)naučenom iskustvu od 2014., adrenalinskom trošenju milijunskih iznosa novaca prevencije od nesreća se mora dodati i utrošak sredstava od vodnih naknada. Svi porezni obveznici mjesečno izdvajaju i 0,5% plaće za vodne naknade, gospodarstvenici, ovisno o prirodi poduzeća, plaćaju i veći postotak od 0,5%, te prigodom svake registracije vozila dio sredstava ide za vodne naknade. Uz to, svaka županija u prosjeku uplati oko 3 milijuna KM godišnje za ove namjene. Novcima raspolažu „Agencija za vodno područje Jadranskog mora“ i „Agencija za vodno područje rijeke Save“. Radi se o blizu 80 milijuna KM godišnjih prihoda.

Jedna od osnovnih zadataka ovih agencija su izrade studija opasnosti od poplava, realizacije projekata prevencije, praćenje i prognozu izvanrednih hidroloških stanja itd. Pogodite gdje ide najveći dio novaca? U plaće i krpljenje proračunskih rupa. Ono što ostane, potroši se za power point prezentacije i proslave po ćevabdžinicama, konobama i sl., gdje je, po dostupnim izvješćima, samo u prošloj godini potrošeno do 20 000 KM. Ured za reviziju institucija FBiH je odavno upućivao na nenamjenski milijunski utrošak i ovih namjenskih sredstava, što je redovno ignorirano.

Nakon svega ovoga, jesu li građani još uvijek krivi što nas je u zimu iznenadio snijeg i što su nas iznenadile poplave, unatoč iskustvu iz 2014., ili je kriva nesposobna i lupeška vlast? Građani mogu biti krivi jedino zbog činjenice da godinama biraju tu istu vlast!

HRS