Dužni smo javnost, a posebno poljoprivredne proizvođače upoznati sa činjenicama oko zakupa poljoprivrednog zemljišta. Situacija u našoj županiji je nepotrebno dovedena u kritično stanje, a nažalost posljedice će trpjeti ili već trpe poljoprivredni proizvođači.
U nastavku je nužno upoznati javnost s kronologijom događaja koji su imali duboku političku konotaciju a nitko se od aktera nije pozabavio posljedicama svojih postupaka.
– Načelnik Općine Glamoč podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine dana 26.09.2017. godine zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Općine Glamoč u svezi sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.
– Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-55/17 od 04.10.2017. godine zatražio od Skupštine HBŽ da dostavi odgovor na zahtjev podnositelja u roku od 15 dana.
Odgovor nije dostavljen.
Obzirom da je politički dogovoreno između pojedinaca i SNSD-a i HDZ-a da se zakon sruši, predsjednik skupštine i nadležna tijela u skupštini prešućuju da je pokrenut postupak pred ustavnim sudom. HBŽ zbog toga nitko nije predstavljao na ustavnom sudu
– Ustavni sud Federacije je aktom broj: U-55/17 od 15.03.2018. godine od Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine zatražio podatke, da li su, i na koji način, sudjelovali u postupku konzultacija u ime ove jedinice lokalne samouprave u tijeku priprema, odnosno donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine aktom broj: 141/18 od 26.03.2018. godine, izvijestio je Ustavni sud Federacije da nije bio konzultiran u postupku donošenja istog Zakona.
-Stav Ustavnog suda F BiH:
Sa stanovišta nadležnosti Ustavnog suda Federacije, isključivo je preispitivana, u suštini, samo odredba članka 106. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, odnosno njena suglasnost sa zagarantiranim pravima lokalne samouprave propisanim Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i razrađenim Zakonom o načelima lokalne samouprave.
Ustavni sud Federacije je u više svojih odluka (U-26/08 od 14.04.2009. godine koja je objavljena u “Službenim novina Federacije BiH”, broj: 36/09; U-3/09 od 15.12.2009. godine koja je objavljena u “Službenim novina Federacije BiH”, broj: 5/10; U-24/16 od 29.11.2017. godine koja je objavljena u “Službenim novina Federacije BiH”, broj: 8/18 i dr.) utvrdio da jedinice lokalne samouprave moraju biti na odgovarajući način konzultirane prilikom donošenja zakona koji se direktno tiču tih jedinica lokalne samouprave. U ovom predmetu podnositelj zahtjeva je sadržajno elaborirao članak 106. Zakona o poljoprivrednom zemljištu tvrdeći da isti generira ozbiljne probleme po tu jedinicu lokalne samouprave. Nastale sporove će po konkretnim tužbama rješavati nadležni redovni sud. Ustavni sud Federacije je utvrdio kao nesporno da Općina Glamoč nije konzultirana kod donošenja Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Kako osporena odredba jednim dijelom regulira procedure zasnivanja zakupa poljoprivrednog zemljišta na području jedinica lokalne samouprave i učešće kantona u tom postupku, evidentno je da osporena odredba vrijeđa pravo na lokalnu samoupravu Općine Glamoč, samim tim što ta općina nije konzultirana pri donošenju predmetnog zakona, što je u suprotnosti s načelom iz članka 4. stavak 6. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, koji je razrađen odredbama članka 56. Zakona o načelima lokalne samouprave.
Da smo znali da se vodi postupak, imali smo argumente i dokaze te bi odluka sigurno bila drugačija. Ministarstvo PVŠ je o postojanju postupka pred ustavnim sudom saznalo kad je u narodnim novinama izašla presuda! To potvrđuje činjenicu da je sam postupak unaprijed dogovoren i da su pojedinci svjesno trgovali interesima županije u korist SNSD-a i pojedinca čije interese brane prilikom sklapanja ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta. Da je presuda mogla biti drugačija i da su općine bile uključene u izradu zakona 2009. godine dokaz su materijali sa javne rasprave koje ćemo objaviti na kraju ovog priopćenja.
Očito je bilo jako bitno da nitko ništa ne zna. Da Županiju na ustavnom sudu ne zastupa nitko i da se donese odluka kakva je u tom trenutku odgovarala političkoj pogodbi. Nameće se pitanje koji je zakon sljedeći? Možda zakon o šumama?
Ustavni sud Federacije je u konkretnom slučaju donio presudu kao u izreci, imajući u vidu sve činjenice u ovom predmetu, smatrajući da je nužno donijeti prijelazno rješenje u smislu članka IV.C.3.12.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim će omogućiti Skupštini Kantona 10 da u roku od šest mjeseci usuglasi osporenu odredbu s ovom presudom, uz aktivno učešće općine na čijem području se nalazi poljoprivredno zemljište.
Ministarstvo je odmah pristupilo izmjenama i dopunama zakona te smo se opet obratili općinama za mišljenje. U roku smo poslali izmjene i dopune zakona na vladu, više puta smo predlagali da se zakon nađe na dnevnom redu vlade ali vlada se nije do danas očitovala o zakonu. Uigrana je međustranačka praksa da se uskrati mišljenje od strane ministarstva pravosuđa pa je to alibi predsjedniku vlade zašto nešto ne stavlja na dnevni red (suprotno sa poslovnikom o radu vlade). To međutim ne abolira nikoga što se zakon nije razmatrao na vladi i skupštini u predviđenom roku. Posebno ne abolira nikoga što su poljoprivredni proizvođači i zakupci zemljišta u Glamoču i Tomislavgradu dovedeni u nemoguć položaj. Javno pitamo one koji su zaigrali utakmicu oko ukidanja nadležnosti Županije jesu li bili svjesni posljedica ili samo rade po nalogu sa viših razina?! Ili je interes u tome da se zakup daje na godinu dana od izbora do izbora!?
Jasno je bilo da vlada neće raspravljati niti postupiti po presudi ustavnog suda te smo dopune i izmjene zakona sa pristiglim mišljenjima poslali na skupštinski odbor za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo. Očekujemo da će se zaključci odbora provesti, da će skupština HBŽ imati zadnju riječ i da će se dodjela poljoprivrednog zemljišta vratiti u okvire zakona.
Ministar
Ivica Brešić, dipl.oec.
www.tomislavnews.com
