Veljača je “sniježna odstupnica zime … hladna i vrlo
ćudljiva vladanja, općenito nesklona poljoprivrednicima.”
(Mr. Milan Sijerković)
“Kažu da je veljača prozvata što često velja, vrti i
privrće vrime.” (Fra Silvestar Kutleša)
Kao na jedinom ženskom mjesecu u godini, na veljači
se narod nekavalirski “iskalio”, pa ju je, zbog provjerene
nestalnosti i nezdravosti vremena, obilatije okitio
iskričavim izrekama.
– Veljača – pokladni misec, misec manitošćine.
– Kakva bi to bila veljača bez mačaka i mačkara?!
– Veljača – mačija (kozja) derača.
– Veljača – prevrtača; veljača – serača.
– Minja se ko veljača.
– Veljača je privrtljiva ko žena.
– Sredozimci – prvi dani veljače, sredina zime.
– Kalandora (Kandelora, Svijećnica, 2. II.) – zima fora
(vanka), kaže Blaž (3. II.) da je laž, a glistina da je istina.
– Gospa Kandelora, zime fora, za njom ide Blaž, koji
govori da je to laž.
– Kandelora – snig do mora, sveti Blaž – da je laž, sveti
Šime (18. II.) – da je usrid zime.
– Svijećnice dan, zima van.
– Kalandora – zime pola.
– Kalandora – pola žita, pola zime, pola hrane.
– Na Svijećnicu pol zime se svršava, pa stoga neka još
pol krme stoka ima.
– Kalandora – zima ora (još traje).
– Kalandora – zima ora, snig do mora, pola ića – pola
pića.
– Kalandora – pijandora.
– Bog te čuva vedre Kalandore, a oblačna Jurjeva (23.
IV.).
– Kalandora vedra, dici se vide rebra (nerodna godina,
bit će glad).
– Ako je Svijećnica vedra, bit će duga zima.
– Što burnija Svijećnica – to ljepše proljeće.
– Ako je na Kalandoru lipo vrime, past će devet
snigova, a ako bude oblačno, ni broja in se ne zna.
– Ako je na Kalandoru lipo vrime, do Jurjeva (23. IV.)
će past dvanest snigova.
– Ako je na Kalandoru i sv. Blaža (3. II.) lipo vrime, bit
će još dvanest snigova.
– Bolje je vuka u štali imati, nego se na suncu o
Svijećnici grijati.
– Ako je Svićnica zelena, Cvitnica će biti snižna.
– Cvate li na Kalandoru, bit će o Cvitnoj nedilji mraza.
– Kalandora muti do dna mora.
– Kalandora ora – koja muti do dna mora.
– Gdje je Blaž, tu je laž; gdje ga nije, tu su dvije.
– Sveta Agata (5. II.) snigom bogata.
– U veljači 1914. voda u Modrom jezeru dosegla je
maksimalnu visinu od 147 metara (na južnom dijelu) i
prelijevala se malim potočićem prema Glavini, a to se
dogodilo i 1764. godine.
– Koliko je u veljači lipi dana, toliko će do Jurjeva (23.
IV.) past snigova.
– Veljača velja, ožujak popelja.
– Što se u veljači zazeleni, rado se posuši.
– Što velja izmami, to marač (ožujak) opali.
– Ako veljača viluje, marač miruje; ako veljača miruje,
marač viluje.
– Ako velja ne veljuje, onda mara oplakuje.
– Ako veljača sunce lovi, marač klupe lomi.
– Nema zime bez vitra ni zla gosta do Turčina.
– Kad bura pu(h)ne, svakome je bude.
– Nema bolje čistunice do bure.
– Govori bura: Kada jedrim ja, ne jedri ti (mornarska).
– Oštri sjeverni vjetrovi u veljači znače plodnu godinu.
– Kad veljača ne daždi, ožujak dobra ne misli.
– Ako gudin kupi slamu u svinjcu, ubrzo će snig ili led.
– Streha snijegu mjera, a rok Jurjev dan (23. IV.)
– Bolje je u veljači vidit po polju gladna vuka, nego u
košulji čovika.
– Sunča li se mačka u veljači, u ožujku će opet za peć.
– Ako veljača muhe izmami (oživi), ožujak će ih sve
podaviti.
– Tko u veljači u košulji drva cijepa, u kožuhu sije
kukuruz.
– Topla veljača – hladan ožujak; hladna veljača –
ugodan ožujak.
– Za razliku od naivnog bajama, oprezna smokva uvik
čeka poslidnji trenutak i propupa tek kada je zima sigurno
završila.
– Veljača močna – djeca smočna.
– Ako nema kiše u veljači, ne će biti ni pogače (slabo će
žito ponijeti).
– Veljača sušna – dica lužna (od luga).
– Nakon zanosna Valentinova (14. II.), zaljubljenima
dolazi prinova.
– Na Valentinovo i vrapci svadbuju.
– Do po veljače loza plače (ima soka i pogubno je tada
rizat lozu).
– Po veljače loza plače, od po ožujka pupak vanka,
travanj listom, a svibanj cvitom.
– Od po velje zelje u kovilje.
– Od po velje zelje u prdelje.
– Od po velje svaki korijen krene.
– Od po velje svako zelje.
– Od po velje svake želje.
– Ne sadi lozu di žabe krekeću.
– Pokladi – s guzicon se okladi.
– Isti si Bako (žderonja i lokonja).
– Poklade – vrime prižderavanja i prilokavanja, jer: Do
Uskrsa ko živ – ko mrtav, bolje se najidi, nego da te crvi
do Uskrsa izidu.
– Kakva Pepelnica takva cijela Korizma.
– Nema zime bez Korizme.
– Čista Srida – da se čiste criva.
– Čistu Sridu, Veliki Petak i Badnjak poste i vojnici.
– Sveti Matija (24. II., po starom kalendaru) led razbija,
ako ga nema, onda ga sprema!
– Sveti Matija led razbija, ali če pa ga ni – ga narédi!
Pučke izreke o vremenu Ante 16 Čelan Gaganić
– Sveti Matija zimu zatvara, a ljeto otvara.
– Ako je Matija hladan, bit će još dugo zime.
– Na sv. Matiju svaka dica zapiju.
– Matija (24. II.) reže – Matija (21. IX.) trga.
– Iza tri slane dolazi kiša.
– U veljači prašina – dobra ljetina (žetva).
Iz knjige: Pučke izreke o vremenu, autora Ante Čelana Gaganića
www.tomislavnews.com
