Demokratsko društvo podrazumijeva dostojanstven život i rad, kao jedno od ljudskih prava koje spada u kategoriju ekonomskih i socijalnih prava.
Nažalost, radnici u Bosni i Hercegovini ne mogu se pohvaliti dostojanstvenim uvjetima rada; život radnika je ispunjen nepravdom, strahom i osjećajem nezaštićenosti. Kršenja radničkih i sindikalnih prava su gotovo pa normalna pojava. Radnici su prepušteni samovolji neodgovornih poslodavaca, a vlasti i institucije nisu spremni da u dovoljnoj mjeri promoviraju, zastupaju i štite njihove interese.
Sindikalno organiziranje kao mehanizam zaštite
Upravo kroz sindikalno organiziranje, radnici imaju mogućnost ostvariti svoja zakonski zagarantirana prava i doprinijeti kreiranju dostojanstvenih uvjeta rada. Prema članku 9. Zakonu o radu FBiH, radnici se mogu po slobodnom izboru organizirati u sindikat ili se u njega učlaniti bez odobrenja poslodavaca ili vlasti, te prema članku 10a. zabranjeno je poslodavcima da se miješaju u uspostavljanje i rad sindikata ili da radnika stavljaju u nepovoljniji položaj zbog članstva ili ne-članstva u sindikatu. Dalje, članak 93. istog Zakona zabranjuje poslodavcu da bez prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva za rad otkaže ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti šest mjeseci nakon obavljanja te dužnosti.
Kršenje prava na sindikalno organiziranje
U praksi, poslodavci krše prava pojedinih radnika, a s istim metodama krše i kolektivna odnosno sindikalna prava.
Zbog neučinkovitosti institucija nadležnih za provedbu zakona, nadzor provedbe zakona i sankcioniranje prekršitelja te zbog loših ekonomskih uvjeta s velikom stopom nezaposlenosti, možemo reći da su radnici dovedeni u jedan doista nepovoljan položaj gdje im je sindikat jedini preostali zaštitni mehanizam. Ako ovoj situaciji dodamo još i neodgovorne i profitom zaokupljene poslodavce koji se ne sankcioniraju ili neadekvatno sankcioniraju za kršenja, onda nije iznenađujuće da mnogi radnici u privatnom sektoru strahuju od pokretanja sindikata radi mogućih posljedica od poslodavca.
Slučaj iz Drvara
U ratom devastiranoj povratničkoj općini Drvar, drvoprerađivačka industrija zapošljava najveći broj mještana u privatnom sektoru. Tu se bilježi i veliki broj kršenja radničkih prava. Mnogi su radnici zaposleni bez ugovora o radu, dakle na „crno“ i ne ostvaruju elementarna prava iz zakona. Ne primaju redovne plaće, neuplaćuju se doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, nemaju pravo na odmor niti na bolovanje, ne plaća se prekovremeni rad a odnos poslodavca prema radnicima bi se mogao nazvati robovlasničkim. Na pitanja radnika za svoje zarađene plaće, poslodavac odgovara prijetnjama.
U ovakvim uvjetima, krajem 2009. godine nakon niza kršenja koja su pretrpjeli od poslodavca, poduzeća „Finvest“, 30-ak radnika se odvaži i odluči zaštiti svoja prava osnivanjem sindikata. Istovremeno su organizirali dvodnevni štrajk. Nisu uspjeli ni dovršiti registraciju sindikata a već su ostali bez posla.
Dakle, Uprava „Finvest“-a je iskoristila provjerenu metodu da udalji nepoželjne radnike s posla; postavili su popis na ulaz u poduzeće s imenima radnika koji su pokrenuli postupak osnivanja sindikata i zabranila im ulaz. Zatim su im uručili otkaze jer nisu dolazili na posao. A kako sindikat još nije bio registriran, radnici nisu mogli reagirati kao sindikat niti su mogli dovršiti registraciju sindikata jer nisu više bili zaposleni u „Finvest“-u. A prijetnje poslodavca su razbile sindikalni pokret i mnogi radnici su se povukli.
Sindikalno organiziranje u Drvaru: drugi pokušaj
Zatim se jedan broj bivših otpuštenih radnika „Finvest“-a, uključujući i pokretača sindikalnog organiziranja, Miću Rakića, zaposlio u drugom drvoprerađivačkom poduzeću, „Drvobest“-u. Odmah su se organizirali i pokrenuli sindikat. Uspjeli su registrirati sindikat odnosno Sindikalnu podružnicu Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH “Drvobest“ doo Drvar. Prvi sindikat iz privatnog sektora u Drvaru!
Na početku svog rada, sindikat je ostvario komunikaciju s poslodavcem te dobio podršku poslodavca u smislu pomoći oko sale za sindikalne sastanke i slobodno vrijeme za obavljanje sindikalnih poslova. Plaće su kasnile ili se nisu redovno isplaćivale ali su radnici bili spremni čekati dok je bilo komunikacije s poslodavcem. I to bez uplaćenih doprinosa na plaće.
Dogodilo se na Međunarodni praznik rada
Sindikat je funkcionirao, bez ureda, bez podrške lokalnih vlasti i medija. Sindikat je postao i član neformalne mreže sindikata i nevladinih organizacija, „Koalicije za bolju zaštitu radničkih prava“ koje okuplja preko 70 sindikata i NVO iz četiri županije/kantona, čiji su članovi pružali stalnu podršku ovom novom sindikatu.
Sve do 30. travnja/aprila 2012. godine. Tog je dana poslodavac javio da će se raditi 1. svibnja/maja, dakle na Međunarodni dan rada, koji je svugdje u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, neradni dan.
Mićo Rakić je jasno rekao poslodavcu da neće raditi taj dan, smatrajući da kao predsjednik sindikata mora protestirati protiv takvog naloga poslodavca. Nakon prijetnji o otkazu, rečeno mu je da krajem tog dana prestaje njegov radni odnos. I tako je predsjednik prvog sindikata u privatnom sektoru u Drvaru dočekao Međunarodni praznik rada bez posla.
Ovaj put je ostao bez posla kao predsjednik sindikata. Ali je i dalje bez posla. Iako članak 93. Zakon o radu FBiH nalaže da poslodavac ne može dati otkaz sindikalnom povjereniku bez prethodne suglasnosti nadležnog Ministarstva rada!
Zatim se gospodin Rakić zaposlio u još jednom drvoprerađivačkom poduzeću Drvaru, Šuming d.d, bez ugovora o radu, gdje je radio svega tri dana, sve dok vlasnik nije saznao za njegov sindikalni angažman te mu odmah poručio da se više ne vraća na posao.
Odgovornost institucija
Uloga sindikata je ključna u borbi protiv kršenja prava radnika u BiH, ali bez aktiviranja i učinkovitijeg rada institucija neće biti ni značajnijih pomaka. Stoga „Koalicija za bolju zaštitu radničkih prava“ zahtijeva od institucija da neovisno i odgovorno obavljaju svoj posao odnosno provode zakon i da tako zaštite prava radnika i sindikata.
Koalicija je solidarna s ovim sindikatom iz Drvara te će nastaviti pratiti ovaj slučaj i dokumentirati sve reakcije institucija kako bi ukazali na probleme, zagovarali moguća rješenja i upoznali javnost s rezultatima.
„Koalicija za bolju zaštitu radničkih prava“ okuplja 77 sindikata i nevladinih organizacija iz 4 županije/kantona jugozapadne Bosne i Hercegovine. Koalicija je formirana u sklopu projekta koji provode Centar za građansku suradnju i Udruženje građanki Grahovo a podržava Europska unija. Cilj Koalicije je izgraditi solidarnost između sindikata i povećati suradnju između sindikata i nevladinih organizacija kako bi jačali ulogu sindikata u socijalnom dijalogu i zaštiti prava radnika.
