Spašavanje Tvornice kabela u Tomislavgradu, odnosno 150-200 radnih mjesta, je konkretni hrvatski nacionalni, iako je prije svega socijalni, interes!
Jučer je TN objavio vijest, dojavljenu od radnika Tvornice, kako su obaviješteni da svi prekosutra (ponedjeljak) idu na Zavod za zapošljavanje u Tomislavgradu, dakle, da više ne dolaze na posao! Gasi li se proizvodnja u Kablari i hoće li ova jedina tvornica kabela u H i H zatvoriti svoje pogone ili će proglasiti stečaj? To smo pokušali doznati od direktora ili vlasnika tvrtke Kapis-TKT, ali su oni bili zauzeti, pa smo im ostavili poruku i pitanje, i očekivali poziv: demanti ili potvrdu objavljene vijesti, a silno smo željeli čuti demantI! Netko, nažalost, ne želi da duvanjska i šira javnost dozna što se događa u TKT, zašto?!
Po onomu što smo čuli iz dobro upućenog izvora( a to nam je jedino preostlo, jer se pozvani ni očituju), TKT će, najvjerojatniji, proglasiti stečaj, za vrijeme kojega će raditi mali broj uposlenika, tek toliko da održavaju i čuvaju pogone i imovinu. Do tada će, ovo samo pretpostavljamo, dogovarati se s bankama koje imaju hipoteku na Tvornicu kabela, da pokušaju spasiti Kablaru od zatvaranja. To bi trebalo biti u interesu i bankama, od kojih, navodno, najveću vrijednost hipoteke u TKT ima Nova ljubljanska banka, jer je najgore zatvoriti, ugasiti TKT, jer tada nikomu ne vrijedi, dugovi se neće moći naplatiti, hipoteka namirit…
Upravo danas je objavljeno da je Nova ljubljanska banka , koja je imala udio od oko 11% u Merkatoru, zajedno s ostalih dioničara, svoje dionice prodala Todorićevom Agrokoru, čime je Agrokor postao većinski vlasnik Merkatora.
Ima li ikakve veze ova vijest s Tvornicom kabela? Možda nema, a moguć i ima! Ako NLB prodaje svoje dionice u uspješnoj tvrtki, trebalo bi značiti da je i sama u nezavidnoj situaciji? Ne znamo koje su ostale banke vjerovnici, vlasnici hipoteka nad TKT, i ima li takvih uopće, ali znamo da Tvornici kabela, odnosno radnicima, hitno treba pomoći.
Kratka povijest Tvornice kabela u Tomislavgradu
Tvornica TKT osnovana je 1979. godine pod nazivom Tvornica kablova Duvno. Njezina izgradnja bila je jedinstvena po tomu što su većinski investitori bili Duvnjaci-uglavnom radnici na radu u inozemstvo, koju su uplaćivali po 10.000 njemačkih marka, čime su osiguravali jedno radno mjesto u budućoj tvornici. Ustvari, oni su kreditirali izgradnju Kablare, jer je ugovor bio da im tvornica, nakon određenog period, vrati uloženi novac. Čini se da je to dobro funkcioniralo, jer je Tvornica, otvorena 1979. godine, imala 13.500 m2 zatvorenih proizvodnih prostora i 20.000 m2 prostora za skladištenje. Godine 1982. godine priključila se poslovnom sustavu Energoinvest Sarajevo u kojem je ostala do 1991. godine, kada se izdvaja u samostalno poduzeće-tvornicu.
U najboljim godinama Tvornica kabela je zapošljavala i po 400 radnika i uvijek se govorilo kako je od okosnica, a i je bila, duvanjske industrije-gospodarstva. I tijekom rata pogoni su radili, da bi, negdje 2001., Tvornica bila privatizirana, odnosno, Vlada Federaciju B i H i Vlada HBŽ prodavale su i prodale Tvornicu slovenskoj tvrtki Kapis iz Celja.
Kupnju tvornice država je uvjetovala zapošljavanjem 219 radnika i ulaganjem 3,5 milijuna eura u osuvremenjivanje proizvodnje
Desetak godina se govorilo i tvrdilo kako je privatizacija TKT uzor za sve privatizacije, jedina uspješna privatizacija u HBŽ, tako se radi…tralala.
A onda, potkraj 2010. godine, novi vlasnici Kablare otkrivaju problemi u tvornici: najavili su kako će tužiti vladu Federacije Bosne i Hercegovine i Hercegbosansku županiju. Slovenci, naime, tada tvrde da su im u tom entitetu, te jedinici lokalne vlasti namjerno zatajili informaciju o tome da je 1993. godine iz Kapisa udaljeno 90 djelatnika, uglavnom Bošnjaka, koji su kasnije odlučili tužiti kompaniju tražeći naknadu štete.
„Naša obveza kao kupca bila je zaposliti 219 radnika od kojih je 197 zatečenih od ranije te zaposliti još 22 nova djelatnika. Te obveze smo ispunili kao i obvezu višemilijunskih ulaganja u modernizaciju kompanije. Nakon toga u kompaniju je stigla presuda sarajevskog Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prema kojoj smo obvezni tijekom ove godine dvadesetorici bivših zaposlenika isplatiti ukupno između 500 i 600.000 konvertibilnih maraka”, izjavio je u rujnu 2010. godine Poslovnom dnevniku predsjednik Uprave Kapisa Iztok Pikl. Dodao je tada kako ovakve odluke sudova u Bosni i Hercegovini predstavljaju dodatni financijski udar na investitore, te dovode u pitanje i opstanak poduzeća iz Tomislavgrada koje zbog recesije ionako posluje ispod granica rentabilnosti.
“Ovakav primjer odnosa državnih institucija prema stranom ulagaču sigurno nisu putokaz za privlačenje stranog kapitala i investicija u Bosnu i Hercegovinu. Jer tko će više nešto kupiti da bi mu nakon 9 godina stigle na naplatu nekakva potraživanja koja nigdje nisu bila evidentirana niti predstavljena kao moguća”, izjavljivao prije tri godine Pikl.
Od tada, pa evo pune tri godine, problemi u TKT se samo gomilaju, iz dana u dan stizale su vijesti o lošem stanju u Kapisu-TKT: proizvodnja je stagnirala ili padala, radnici su se otpuštali, radnici su štrajkali…stanje je bivalo svakim danom teže. Ovih je dana kulminiralo otpuštanjem gotovo svih radnika?!
Ne bitno je sada je li namjera vlasnika zatvoriti TKT ili proglasiti stečaj, bitno je i hitno je spasiti Tvornicu kabela!
Recept, naravno ne znamo, ali ima onih koji znaju i mogu, a trebali bi pomoći spasiti Tvornicu, jer ne treba ni govoriti, svi dobro znamo, što znači 200 radnika poslati na burzu i isto toliko obitelji (ili oko 1000 osoba) ostaviti bez prihoda, bez kruha, u situaciji kada je kriza i recesija na svakom koraku i u svim oblastima života, u cijeloj Europi, a u B i H posebno.
Bilo je primjera intervencije-financijske injekcije, potpora, iz državnog ili federalnog proračuna, mnogim poduzećima i tvornicama (rudnici) u B i H, pa ih se spasilo od bankrota, od stečaja, od zatvaranja, pa zašto ne bi i TKT?
I ako hrvatski političari u B i H, ali i u RH, uvijek pričaju o obrani hrvatskih nacionalnih interesa, a da im je to najčešće apstrakcija, spašavanje TKT je konkretan nacionalni, iako prije svega socijalni, interes. Pa neka se iskažu, svi su pozvani, kao što su pozvani brojni poslovni ljudi porijeklom iz duvanjskog kraja, a uspješni u svijetu, da pokušaju spasiti TKT!
Recept za spas Tvornice kabela u Tomislavgradu sigurno postoji, zato S.O.S. za TKT dok još nije kasno!!!
www.tomislavnews.com
