U svijetu se od 1995. godine obilježava 25. svibanj kao Svjetski dan štitne žlijezde. Obilježavanje ovog dana, čiji je inicijator krovna Svjetska asocijacija udruženja za bolesti štitne žlijezde Thyroid Federation International, podržavaju i najutjecajnije svjetske medicinske organizacije kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europsko društvo za štitnu žlijezdu (ETA), Američko društvo za štitnu žlijezdu (ATA) i mnoge druge.
Cilj obilježavanja ovog dana je među građanima proširiti svijest o zdravlju štitne žlijezde, ranom otkrivanju bolesti štitne žlijezde, njihovoj prevenciji i liječenju kao i o važnosti edukativnih i preventivnih programa.
Danas su bolesti štitne žlijezde jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema koji zahvaća značajan dio populacije naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života, posebno žene (svaka treća žena ima čvor u štitnoj žlijezdi: svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitne žlijezde).
Štitna žlijezda, mala žlijezda leptirastog oblika smještena u donjoj polovini prednje strane vrata ispod grkljana, ima vrlo odgovornu ulogu u našem organizmu, zadužena je za proizvodnju hormona T4 i T3, koji utječu na pravilno funkcioniranje svih stanica, tkiva i organa organizma. Njihovo izlučivanje regulira hipofiza (žlijezda u mozgu). Hormoni štitne žlijezde T3 i T4 reguliraju brzinu metabolizma i utječu na kompletan razvoj organizma, na disanje, na spavanje, probavu, plodnost, aktivnost mozga te rad svih ostalih žlijezda u organizmu. Zato poremećaj rada štitne žlijezde čovjeku može stvoriti ozbiljne probleme. Zanemarivanje simptoma je vrlo opasno jer se tako organizam iscrpljuje, a to olakšava razvoj drugih bolesti i snižava kvalitetu života te skraćuje životni vijek. Vrlo čest problem je što se simptomi javljaju veoma sporo i pripisuju se svemu samo ne bolesti koja je povezana sa štitnom žlijezdom, većina bolesnik se i privikava na njih pa ih kasnije smatraju normalnima i rjeđe se odlučuju na pomoć doktora. Impresivan je podatak da 60% osoba s poremećajem štitne žlijezde nije svjesno svog stanja. Ne samo pacijenti, već i doktori često lutaju dok ne dođu do prave dijagnoze.
Problemi sa štitnom žlijezdom se javljaju kada je njezin rad oslabljen ili pojačan, ili se stvaraju čvorovi u štitnoj žlijezdi.
Uobičajene metode utvrđivanja poremećaja štitne žlijezde je analiza hormona štitne žlijezde FT4, FT3 i TSH u krvi i ultrazvuk štitne žlijezde.
Ukoliko imate neki od simptoma javite se vašem liječniku i provjerite vašu štitnu žlijezdu.
Stipe Radoš, dr.med.spec.interne medicine
www.tomislavnews.com/Dom zdravlja Tomislavgrad
