Potkraj travnja ove godine vijest je odjeknula u medijima: u općini Tomislavgrad, u Kamenolomu u Cebari, pronađeni su fosilni ostaci praslonova, stručno nazvanih„Gomphoterium-Tomislavgrad“
Naime ,tada je (25. I 26. travnja, 2013.godine) u Tomislavgradu, uz veliku pozornost medija, organizirano predstavljanje ostataka praslonove, a koje je prvi otkrio zanesenjak u arheologiju, Duvnjak Vinko Ljubas- Jablan.
Tada je u Tomislavgradu, na predstavljanju, okupila, komotno možemo reći, znanstvena elita za ovo područje:
1. Oleg Mandić-prirodoslovni muzej Beč
2. Jadranka Much-Lenardić,Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
3. Jakov Radovčić-Prirodoslovni fakultet u zagrebu
4. Božena Čvorović-Muzej u Sarajevu
5. Hazim Hrvatović-Federalni zavod za geologiju
6. Alojz Filipović-Federalni zavod za geologiju
7. Tomislav Lukić-Federalno ministarstvo okoliša
8. Josip Dolušić-Federalno ministarstvo okoliša
9. Goran Glamuzina-Prirodoslovni fakultet u Mostaru
10. Josip Gelo-muzej u Livnu
11. Članovi stručnog povjerenstva
I doista, znanstvenici su potvrdili da se radi o ostacima jedne vrste slonova, pa su ostatke, odnosno praslonove nazvali“ Gomphoterium-Tomislavgrad“, želeći da i u imenu stoji mjesto grada gdje su ostaci pronađeni. O tomu su gotovo svi opširno pisali, snimljeni su prilozi, fotografije, izjave znanstvenika, stručnjaka…O tomu možete naći opširna izvješća i na našem Portalu.
{gallery}slonovi_cebara{/gallery}
Nakon što su znanstvenici napustili Tomislavgrad, a pronalazač, odnosno „prvi odgovorni za pronalaženje artefakata, Vinko Ljubas-Jablan i dalje šeta duvanjskim brdima i poljima, kopa, nada se nekim novim otkrićima.
Prije nego smo upitali Jablana što je novo s nalazištem praslonova, radi li se išta na daljim istraživanjima, proučavanjima, ovo pitanje postavili smo dr. Olegu Mandiću iz Prirodoslovnog muzeja u Beču.
-Poštovani, hvala Vam na interesu za ovu materiju. Nažalost, moram Vas razočarati izjavom da u vezi projekta u Cebari za sada nema ništa novo s moje strane. Čeka se odobravanje sredstava za sanaciju lokaliteta, kojim se moraju ostvariti sigurnosni uvjeti neophodni za izvedbu detaljnih znanstvenih istraživanja, preparaciju, dokumentaciju i vađenje fosilnog materijala.
Na skupu Regionalnog komiteta za neogensku stratigrafiju Mediterana (RCMNS)”, u čijem sam znanstvenom odboru, a koji će se održati 8. do 12. 09. 2013. godine u Istanbulu, predstavit ću, u ime radne grupe, poster s preliminarnim rezultatima analiza obavljenih tijekom kratkog terenskog posjeta nalazištu u Cebari, u travnju mjesecu ove godine, kao i do sada nađenih fosilnih ostataka-odgovorio nam je dr. Oleg mandić iz Beča.
-Stvar je jasna, nalazište u kamenolomu u Cebari je isuviše opasno po život i moraju se stvoriti svi sigurnosni preduvjeti za daljnja istraživanja, a što je na nama(općini, županiji i državi) to uraditi. U tu svrhu aplicirano je za sredstva od Vlade Republike Hrvatske(prošle godine nismo prošli), usmeno obećanje imamo i od ministra Galića(Županija), jedan natječaj je u tijeku (Federacija BiH-za znanstveno-istraživački rad)…
Ono što kažu udarat ćemo na sve strane i tražiti sredstva. Svi projekti su potpisani od strane općinskog načelnika Ivana Vukadina. Projekte u ovoj godini piše Stipan Dilber, magistar arheologije, koji je odnedavno zaposlen u Franjevačkom muzeju „Fra Jozo Križić“ Tomislavgrad, sa mnom u konsultacijama(ispred Općinskog povjerenstva). Što se tiče samog nalazišta ono “miruje”, dok se ove stvari ne urade. Bitna činjenica je i da se samo nalazište mora svesti u imovinsko pravne okvire, a to je obveza nekog drugog. A bez toga, također, teško je poduzimati neke radnje-kazao nam je Vinko Ljubas-Jablan, uz napomenu da sve radi u dogovoru i suradnji s dr. Mandiće i dr. Jadrankom Much-Lenardić, iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
www.tomislavnews.com
