Prema čistom energetskom paketu Europske unije, cilj je do 2030. godine imati 50 posto električne energije iz obnovljivih izvora, a do 2050. koristiti čistu električnu energiju. Na tom tragu je i energetska strategija, koju provode entiteti u Bosni i Hercegovini. Obnovljivi izvori podrazumijevaju dobivanje energije iz vode, vjetra, sunca i biomase, a u BiH je do sada, bila dominantna energija dobivena iz vode. Sve bi se to moglo promijeniti, ako federalna Vlada usvoji zaključak Parlamenta o potpunoj zabrani i reviziji gradnje malih hidroelektrana snage do 5 megavata.
Glavne zamjerke malim hidroelektranama su slaba isplativost zajednici, činjenica da su u sustavu državnih poticaja te utjecaj na prirodu. Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo podržava zabranu gradnje i preusmjeravanje poticaja u druge oblike dobivanja energije iz obnovljivih izvora.
“Kada saberete čitav potencijal, snagu koju daju te mini HE, to je vrlo zanemarivo. Mislim da se bih mora skoncentrirati na vjetroelektrane i solarnu energiju, a mini hidro elektrane nisu poželjne i pogodne, zato što smo mi zemlja bogata rijekama i rječicama i mini HE uništavaju sve”, ističe Đapo.
Ekolozi koji su predvodili prosvjede na gradilištima malih hidroelektrana ovaj zaključak parlamenta doživljavaju kao pobjedu i slažu se s prijedlozima da se više investira u druge načina dobivanja energije.
“Potencijal u oblasti sunca i vjetra u BiH je 2,5 puta veći od sadašnje potrošnje struje, pogotovo granična zona, tu ima puno vjetra i odlično je za gradnju vjetroelektrana koje daleko manje štete okolišu nego male HE. Sam jug Hercegovine ima potencijal kao dijelovi Albanije, gdje su ovih dana imali vijest da je postignuta cijena manje od 50km po mw”, kaže Anes Podić.
Stručnjaci smatraju kako bi potpuna zabrana gradnje malih hidroelektrana mogla biti kontraproduktivna, ali ističu kako bi ispravna strategija bila gradnja velikih hidro i vjetroelektrana.
“Javlja se dosta uništavanja eko sistema, okoliša itd., ali imate investitore koji sve poštuju prilikom gradnje i moja poruka bi bila da se revidira sve urađeno, da se donesu novi zakoni koji bi usavršili te propuste kojih definitivno ima i da se više fokusira, kako vlada, tako i investitori, na veća postrojenja”, naglašava Nihad Harbaš, stručnjak za obnovljive izvore energije.
Mini hidroelektrane problematične su i u Srbiji. Novinari “CINS-a” ovom se problematikom bave nekoliko godina i kroz svoje istraživanje su došli do dokumenata koji dokazuju negativan dugoročni utjecaj na prirodu, kao i kumsku vezu najvećeg privatnog investitora u te projekte s predsjednikom države.
“Ne vidimo da se negdje u procentima te električne energije to isplati. Ne vidimo isplativost tog posla i vidimo velike probleme u zaštiti životne sredine. Dokument do kojeg smo mi došli u početku je dokument koji pokazuje da je način na koji se u Srbiji grade mini HE jedan primjer ali i model po kojem se gradi trajno utječe na prirodu, ne samo trenutno uništava zbog procesa gradnje što je neminovno, nego utječe i hoće li se ona obnoviti”, kaže novinarka CINS-a RS Dina Đorđević, piše BHTV 1.
www.tomislavnews.com
