Svake godine, 17.5 milijuna ljudi širom svijeta prijevremeno umire od neke od bolesti srca i krvnih sudova (KVB) među kojima dominira srčani i moždani udar. Bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i ako se ne poduzmu efikasnije intervencije očekuje se da će do 2030. godine broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje.
S ciljem obilježavanja Svjetskog dana srca, svake godine na dan 29. rujna, članovi i partneri mreže Svjetske Federacije za srce, kao i svi pojedinci širom svijeta, udružuju u različite sportske aktivnosti, šetnje, glazbene i kulturne manifestacije, do organizacije stručnih skupova i preventivnih pregleda u zdravstvenom sistemu.
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana srca je “ Koristi srce i poveži se”
Polovica svjetskog stanovništva nema internet. Nemaju pristup digitalnim alatima koji bi pomogli spriječiti, otkriti i liječiti bolesti srca i krvnih sudova. Po Svjetskoj Federaciji za srce, nepovezana srca su ranjiva, a povezana srca su snažna. Digitalne mreže omogućuju povezivanje pacijenata s obiteljima, prijateljima, drugim pacijentima, zdravstvenim radnicima i njegovateljima. Niko se ne bi trebao osjećati usamljeno, bez obzira na pandemiju COVID-19, stoga iskoristimo tehnologiju da bismo prevladali izolaciju i pomogli efikasnost i dostupnost zdravstvene zaštite.
Posjetite worldheartday.org i saznajte kako se možete povezati.
Faktori rizika za razvoj bolesti srca i krvnih sudova (KVB)
Faktori za razvoj bolesti srca i krvnih sudova se mogu podijeliti na:
Nepromjenljive (spol, starost, naslijeđe)
Promjenljive (ishrana, pušenje, konzumacija alkohola, fizička aktivnost, kontrola vrijednosti krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi, redovna kontrola i preventivni pregledi)
Trendovi bolesti srca i krvnih sudova u Federaciji BiH
Pet vodećih grupa oboljenja koja su bila uzrokom umiranja stanovništva Federacije BiH za 2020. godinu vodeća su oboljenja cirkulatornog sistema (I00-I99), s učešćem od 44,2%, što je nešto manje u poređenju s 2019. godinom kada je učešće oboljenja cirkulatornog sistema u umiranju stanovništva Federacije BiH bilo 47,9 %.
Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) za kardiovaskularne bolesti za 2020. godinu iznosila je 348, što predstavlja blago smanjenje u poređenju s 2019. godinom, kada je vrijednost SDR-a za kardiovaskularne bolesti bila 332,3.
Od kardiovaskularnih bolesti (KVB), u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2020. godini najčešće se umiralo od akutnog infarkta miokarda (I21) sa stopom 119,7 na 100.000 stanovnika, što predstavlja značajno povećanje u poređenju s 2019. godinom, kada je stopa imala vrijednost 97,6/100.000 stanovnika.
Drugorangirani u 2020. godini je moždani udar (I63), sa stopom od 110,1/100.000 i pokazuje trend rasta u poređenju s 2019. godinom, kada je stopa imala vrijednost 91,7/100.000.
Treći vodeći uzrok smrti od KVB-a je esencijalna hipertenzija (I10) sa stopom od 110,1/100.000 stanovnika u 2020. godini, što je znatno više u poređenju s 2019. godinom, kada je stopa bila 91,7/100.000 stanovnika.
Kronična ishemična oboljenja srca (I25) su četvrti uzrok smrti iz grupe KVB u 2020. godini, stopa je iznosila 52,5,8 na 100.000 stanovnika, što je nešto više u odnosu na 2019 . godinu, kada je stopa bila 51,7 na 100.000 stanovnika.
Kao peti najčešći uzrok umiranja od KVB-a u 2020. godini su se pojavile komplikacije i loše definirani opisi srčane bolesti (I51), sa stopom od 13,8 na 100.000 stanovnika, dok je u 2019. godini peti najčešći uzrok umiranja iz grupe KVB bio udar koji nije specificiran kao krvarenje ili infarkt (I64), sa stopom od 18,1 na 100.000 stanovnika.
Trendovi faktora rizika za razvoj bolesti srca i krvnih sudova u Federaciji BiH
Prema podacima Studije o stanju zdravlja odraslog stanovništva urađenog od strane Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (2012.god) bilježi se nepovoljan trend svih faktora rizika za obolijevanje i smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova.
Hipertenzija : Skoro polovina odraslih u FBIH( 42,1%) od čega 45,3% muškaraca i 38,9% žena ima hipertenziju i/ili je pod terapijom.
Gojaznost : Skoro četvrtina odraslih u FBiH(21,2%) je gojazno od čega 19,1% muškarci i 23,3% žene.
Fizička aktivnost : Samo četvrtina odraslih u FBiH (24,6%) su fizički aktivni, od čega 28,7% muškarci i 20,3% žene.
Pušenje : Skoro polovina odraslog stanovništva u FBiH( 44,1 %) su pušači, od čega 56,3 % muškaraca i 31,6 % žena. Preko polovine (54,1%) svakodnevno izloženo duhanskom dimu od strane drugih pušača u vlastitoj kući, 44,4 % na radnom mjestu, a 52,7% na javnom mjestu.
Savjeti za reduciranje faktora rizika za razvoj bolesti srca i krvnih sudova
Mnoge bolesti srca i krvnih sudova se mogu spriječiti.
Evo nekoliko jednostavnih promjena koje nam mogu unaprijediti zdravlje:
Izbacite zašećerene napitke i cijeđene sokove – izaberite vodu i sokove ili napitke bez šećera
Zamijenite slatke napitke i slatkiše sa svježim voćem kao zdravijom zamjenom
Pokušajte da dnevno unosite 5 porcija (veličine šake) voća ili povrća – može biti u svježem zamrznutom, konzerviranom ili sušenom obliku
Prestanite pušiti, što prije to bolje i potražite savjet zdravstvenih radnika
Izbjegavajte boravak u zatvorenim prostorima u kojima ste izloženi duhanskom dimu od strane drugih pušača
Ako eventualno konzumirate alkohol, držite se preporučenih količina za što manje doze (a najbolje nikako)
Pokušajte ograničiti unos prerađene i brze hrane koja često sadrži velike količine šećera, soli i masnoća
Postavite sebi cilj da upražnjavate barem 30 minuta nekog oblika fizičkih aktivnosti, po mogućnosti pet dana u tjednu.
Bavljenje sportom, šetnja, ples, kućni poslovi, sve se računa kao fizička aktivnost!
Budite fizički aktivniji svaki dan i svakom prilikom – koristite stepenice umjesto liftova, hodajte i vozite bicikl umjesto vožnje autom ili sredstvima javnog prijevoza
RECITE NE PUŠENJU!
Prestanak pušenja najbolja je stvar koju možete učiniti za zdravlje svog srca
U roku od dvije godine nakon prestanka pušenja, rizik od kardiovaskularnih bolesti značajno se smanjuje
Nakon 15 godina, rizik od KVB-a jednak je kao i kod nepušača
Izloženost duhanskom dimu također može biti uzrok srčanih bolesti kod nepušača
Ako prestanete pušiti ili uopće ne pušite, poboljšat ćete svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih
Ako imate poteškoća s prestankom pušenja, potražite stručnu pomoć i provjerite nudi li vaš poslodavac pomoć pri prestanku pušenja, objava je Zavoda za javno zdravstvo B i H.
www.tomislavnews.com
