Odgovor na gornje pitanje je jednostavan-političari u B i H na svim razinama, jer ništa nisu poduzeli da se normalno kategoriziraju granični prijelazi s Hrvatskom, odnosno EU! A i građani „ mlako reagiraju“
Građani su nezadovoljni, posebice oni koji gravitiraju prijelazu Kamensko (Tomislavgrad i Livno). Što sada: prvi čovjek HBŽ prijeti nepotpisivanjem strategije putnih pravaca, neki drugi će, kao, nešto uvjetovati. Komu? Gdje su ti bh političari bili kad su se određivali i odrađivali međunarodni granični prijelazi s RH? Teško je sada ispraviti ono što na vrijeme ne uraditi, a pitanje je je li uopće sada i moguće nešto poduzeti. U Čapljini su jučer građa građani prosvjedovali zbog prijelaza u Doljanima:
Prosvjedi u Čapljini
Stanovnici dvadesetak mjesnih zajednica uz državnu granicu sa hercegovačke strane blokirali su u nedjelju poslijepodne na sat vremena sve granične prijelaze u dolini Neretve. Blokada se najviše osjetila na GP Doljani gdje se kolona na izlazu iz RH formirala gotovo do grada Metkovića.
Prosvjednici se protive zbog novih graničnih režima, koje diktira Europska unija i prema kojima su prijelazi Unka i Gabela Polje određeni za malogranični promet lokalnog stanovništva dok su Doljani rangirani kao međunarodni prijelaz putnika. Stotinjak prosvjednika, kojima je ovo druga blokada u tjedan dana traže od nadležnih državnih institucija Hrvatske i BIH da se Gabela Polju vrati status prijelaza za međunarodni putnički promet te da se preko Doljana dozvoli robni promet.
Iako su se obraćali na različite adrese Republike Bosne i Hercegovine nikakve odgovore nisu dobili. Pisali su različitim federalnim ministarstvima, Vijeću ministara i Graničnoj policiji, koji su se proglasili nenadležnim za rješavanje ovih pitanja.
Zahtjeve prosvjednika jedino podržava gradska vlast u Čapljini na čelu sa načelnikom, Smiljanom Vidićem.
– Mi smo dovedeni u bezizlaznu situaciju. Za prijeći granicu i doći u RH prije europske unije nama je trebalo pet minuta a sada nam treba dva sata, kazao je Ante Karlović iz Gabela Polja, koordinator mjesnih zajednica koje sudjeluju u prosvjedima, najavivši blokade do daljnjega i to ne samo vikendom već i radnim danima. – Ako se mjerodavni i dalje budu oglušivali na naše zahtjeve blokada će se nastaviti, kazao je Karlović.
Za trajanja blokade negodovali su Bosanskohercegovački državljani koji su se vraćali sa mora. On smatraju da se problem graničnih prijelaza ne rješava na cesti već u Sarajevu.
Inače, granični prijelaz Doljani jedan je od najfrekventnijih u Bosni i Hercegovini što lokalnom stanovništvu koje ne može koristiti malogranične prijelaze jer nema pravo na pograničnu propusnicu dodatno otežava odlazak u Metković i dalje u RH. Samo ovoga vikenda za ulazak u Hrvatsku čekalo se dva sata pa prosvjednici kažu da je nužno otvoriti i Gabela Polje za međunarodni putnički promet kako bi se rasteretili Doljani a njima olakšao život, piše Dubrovački vjesnik.
Nakon kategorizacije graničnih prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, javilo se nezadovoljstvo u pojedinim područjima. U HBŽ žale što je prijelaz Kamensko izgubio mogućnost transporta stoke i roba organskog porijekla. U graničnom pojasu Unsko-sanskog kantona – Hadžin Potok i Zagrad, građani negoduju što još uvijek nema prekograničnih propusnica.
Uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju međudržavnim je ugovorom između Bosne i Hercegovine i Hrvatske utvrđeno 48 graničnih prijelaza. Svrstani su u šest kategorija, a samo su dva granična prijelaza, Stara Gradiška – Gradiška i Nova Sela − Bijača u prvoj kategoriji, što znači da se preko njih, uz ostalo, može prevoziti i stoka, te roba organskog podrijetla.
Zašto među njima nema Kamenskog, graničnog prijelaza koji je do ulaska Hrvatske u EU bio glavni granični prijelaz, osobito važan za srednju Dalmaciju i područje Livna i Tomislavgrada, odnosno Središnju Bosnu, pita se cjelokupna javnost u Hercegbosanskoj županiji, no, jedino su špediteri imali hrabrosti javno istupiti. Tomislav Batarilo, špediter iz Tomislavgrada ističe kako je to pogubno za sve, a napose za gospodarstvo.
„Iz Splita kad idete za Banjaluku, kad idete iz Splita za Sarajevo, a Split znamo da je luka, veza s Ankonom, s Italijom, s Evropskom unijom, to će značiti puno veće troškove što se tiče samog prijevoza i svega ostalog. Da jedna županija kao što je naša, i da jedan ovakav prijelaz u koji je Evropska unija uložila tri i po miliona eura padne u neku treću kategoriju, a po svemu zadovoljava uvjete kao jedan od najboljih i najmodernijih prijelaza, to je stvarno apsurd“, ističe Batrilo.
A njegov kolega Toni Petričušić ide i korak dalje, te uspoređuje Kamensko, koje nije ušlo ni u drugu kategoriju, s onima koji su dobili taj status.
„Pa, evo, što da kažem? Granični prijelaz Kamensko usporediti s najbližim graničnim prijelazom Gorica – sve se vidi, može se snimiti jedan, drugi, i sve se zna. Granični prijelaz Gorica, koji nema ništa, a mogu sve vrste roba ići, i granični prijelaz Kamensko, koji ima sve po propisima, ne može da ide. Znači, ima jedan jak južni hercegovački lobi u odnosu na našu županiju“, smatra on.
Onemogućavanje prometa roba značilo bi i gubitak 200 radnih mjesta na ovom graničnom prijelazu, ustvrdio je županijski premijer Nediljko Rimac.
„Znači, oni će svi nama doći na Zavod za zapošljavanje, to je dodatno opterećenje Zavoda, odnosno proračuna. To poskupljuje naše proizvode, mi postajemo manje konkurentni na tržištima jer cijena prijevoza neće biti ista kao što je bila do sada. Znači, ionako loša gospodarska situacija samo će se dodatno pogoršati“, navodi Rimac.
Sve to dovelo je do toga da ovdašnje županijske vlasti više ne žele financijski podržati nedavno dogovorenu strategiju državnih putnih pravaca koji Sarajevo i Središnju Bosnu povezuju sa Splitom.
„Svi ti putni pravci, sva ta strategija predviđa da ide preko Kamenskog. Također iz Banjaluke, povezivanje prema Splitu, također u toj strategiji predviđa Kamensko. Sve skupa, mislim da mi radimo nešto što nema apsolutno nikakvog smisla – ulagati sredstva u nešto što je definitivno otpisano i propalo, mislim da ne možemo. Niti imamo pravo, niti želimo da se to provlači, u ime odgovornosti za županiju, jer ovdje žive ljudi, ovo je prostor, i mislim da je način na koji se ovo tretira apsolutno za nas neprihvatljiv. Mi ne želimo u nečem sudjelovati što samo po sebi nema smisla.“
Krivcima za ovakvu situaciju naši sugovornici drže ovdašnje političare koji obnašaju funkcije u državnim i federalnim institucijama zbog toga što nisu uopće, ili barem pravodobno, reagirali na činjenicu da se GP Kamensko potpuno degradira, dok u isto vrijeme Zapadnohercegovačka i Hercegovačko – neretvanska županija imaju tri granična prijelaza prve i druge kategorije.
Problemi sa propusnicama
Do 1. srpnja prijelaz Hadžin Potok koristili su stanovnici naselja u pograničnom pojasu s obje strane granice uz pokazivanje osobne iskaznice, mada je i starim sporazumom bila predviđena propusnica. Ona je sada obvezujuća, no trenutačno dostupna građanima Hrvatske, ali ne i BiH. Prvi ovjeravaju one izdane do 1. srpnja. Pero Dragalić, Bogovolja:
„Prelazimo često. Kad dođem kući – radim u Austriji, prelazim. Već imamo propusnicu – digli u Slunju, a predali u Graničnu policiju u Velikoj Kladuši na ovjeru.“
I dok građani Hrvatske na prijelazu Hadžin Potok normalno ulaze u Bosnu i Hercegovinu, bh. građane vraćaju jer nemaju propusnice. Malo je reći da su ogorčeni.
Emin Hozanović, Hadžin Potok kaže:
„Ne možemo je dobiti nigdje- rekli do 22. srpnja, sad kao do 29. srpnja – nitko ne zna. A oni mogu prelaziti. Mi imamo zemlju tamo. 40 posto Šturlićana ima zemlju u Bogovolji, imamo rodbinu, ja ne mogu sad ni do koga.“
„Naša država je kriva jer mogli su i oni nama dati bilo kakve propusnice. Ljudi su zasijali, pokosili trave, sve sad propada.“
Po starom sporazumu propusnice su svojim građanima trebale izdavati obje države. Hrvatska je to činila, a BiH zemlja ne. Novim sporazumom propusnice za građane BiH izdaje Republika Hrvatska, a za građane Hrvatske jedinica Granične policije u BiH.
„Proces izdavanja novih iskaznica još nije počeo, mada su predstavnici Republike Hrvatske izdali jedan broj propusnica koje mi ovjeravamo da bi bile validne jer bez propusnica ne mogu prelaziti ni građani Hrvatske ni BiH. Građani BiH trenutno ne mogu prelaziti granicu na ovom prijelazu jer nemaju propusnica“, napominje Enes Jušić, inspektor za kontrolu prelaska državne granice.
Bh građani smatraju se prevarenim od svoje države i vjeruju kako do ovog problema nije smjelo doći. Nije im jasno kako su građani Hrvatske do 1. srpnja mogli dizati propusnice po cijeni od 60 kuna i sada ih samo ovjeravati, a kad počne izdavanje novih propusnica svi će morati izdvajati četiri puta više i uz to davati dokaz o socijalnoj, porodičnoj ili ekonomskoj poveznici sa susjednom zemljom. Mada nenadležnim, obraćaju se i lokalnim vlastima.
“Pozivam sve odgovorne da promptno reagiraju. Možda to iz njihovog kuta nije veliki problem, ali iz kuta naše općine, posebno onih koji su pogođeni nemogućnošću korištenja ovog malograničnog prijelaza to je veliki problem. Mislim da mu treba dati značajnu pažnju i ovom prilikom pozivam odgovorne i nadležne da u što kraćem roku ovaj problem riješe i da ljudi ne trpe štete zato što reakcija nije bila najadekvatnija”, rekao je Nermin Ogrešević, načelnik općine Cazin.
Saznajemo kako je samo za stanovnike sa područja Vojnića i Slunja, koja gravitiraju Zagradu i Hadžinom Potoku, hrvatski MUP izdao oko 1200 propusnica. Jedinici granične policije Velika Kladuša stiglo je 740 zahtjeva za ovjeru od čega je obrađeno 560. Kada će početi proces izdavanja za bh građane još se ne zna.
Poteškoće i u drugim mjestima
Inače, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda uputio je pismo premijeru Hrvatske Zoranu Milanoviću u nastojanju da se postigne snižavanje cijena pograničnih propusnica koje će dvije države izdavati građanima. U pismu se podsjeća da je Hrvatska već utvrdila visinu naknade za pograničnu propusnicu u iznosu od 225 kuna, što bi u protuvrijednosti iznosilo 60 konvertibilnih maraka (oko 30 eura), kao i primjenu principa reciprociteta u vezi s tim.
I mještani 27 mjesnih zajednica čapljinske općine nezadovoljni su što je granični prijelaz Gabela Polje od 1. srpnja postao pogranična zona odnosno izgubio je karakter međunarodnog prijelaza.
Svakodnevica mještana Gabela polja čvrsto je povezana s Metkovićem, gdje mnogi rade, imaju imanja, djeca idu u školu. Zbog izmjena na graničnim prijelazima mnogi nisu u mogućnosti u Hrvatsku prevoziti poljoprivredne proizvode, od kojih većina živi.
“Sad smo potpuno onemogućeni, jer da bismo plasirali bilo što moramo imati gomilu papira da bismo išli preko Bijače”, kaže Branko Boras, mještanin Gabela Polja.
Tražimo da se prijelazu Gabela Polje vrati status međunarodnog, a Doljanima dodijeli status robnog prijelaza, kako bi se olakšao život ljudima na ovom terenu, poručili su građani na protestnom skupu, donosi Slobodna Europa.
Nakon ovako iscrpnih izvješća iz medija, preostaje samo čekati što mogu, s debelim i neopravdanim kašnjenjem, učiniti političari, a što pak građani?
slobodnaeuropa.org./www.tomislavnews.com
