Proizvođači mlijeka s područja Cetinske krajine godinama su s razlogom plakali da im otkupljivači uzimaju mlijeko po cijeni koju sami odrede, a plaćaju ga s dva-tri… šest mjeseci odgode.
Tvrtka za proizvodnju ekosira “Puđa” iz triljske radne zone Čaporice, priča je o pažnje vrijednom uspjehu. Priča iza koje stoje naporni obiteljski rad, tradicija i ljudi od riječi, koji ispoštuju ono što su obećali, koji su naučili dijeliti. Puđe ne vode računa samo o sebi, nego i o svojim radnicima, kooperantima, o tome da treba imati pravog prijatelja…
Danas pokojni Stipe Puđa i njegova supruga Ana izrodili su kćerku i tri sina. U drugoj polovini prošlog stoljeća Stipe nije, poput tisuća Livnjaka, krenuo na rad u Njemačku kako bi osigurao egzistenciju svojoj obitelji. Sreću je sa svojom Anom odlučio tražiti u rodnom Golinjevu, selu kod Livna. Imao je dosta zemlje i nešto blaga, muznih krava. Valjalo je djecu podići, školovati ih. Odlučio se Stipe proizvoditi sir po starim receptima, kako se oduvijek radilo. Krenulo mu.
Prodavao je i više nego je proizvodio, pa je za svoje kupce nabavljao i od susjeda. I djeca već stasala. Počeli su i s prodavaonicom. A onda se dogodila tragedija, prometna nesreća u kojoj je Stipe nastradao.
– Ćaća je uvijek govorio da bi trebalo napraviti kakvu malu mljekaru, siranu. Sjetili smo se tih njegovih riječi i želje i mini mljekaru smo improvizirali u prostoru prodavaonice. Odatle smo krenuli – sjeća se danas Tomislav Puđa, direktor i vlasnik tvrtki “Puđa sir” u Livnu i “Puđa” u Čaporicama.
Došao u Hrvatsku zbog EU-a
Kada su Triljani najavili da će u njihovoj radnoj zoni Tomislav Puđa izgraditi modernu siranu, livanjski proizvođač sira otvoreno nam je priznao da s dijelom proizvodnje mora iz Livna jer mu je glavnina tržišta u Hrvatskoj.
– Hrvatska će uskoro postati punopravnom članicom EU-a. Ja moram ići za tržištem. Moram udovoljiti svim uvjetima koje zahtijevaju propisi jedinstvenog EU tržišta. Zato smo snimili mljekarski potencijal u Splitsko-dalmatinskoj županiji i ocijenili kako nam je najbolje izgraditi novu modernu siranu u Čaporicama – govorio nam je tada Puđa.
Znajući da sirana “Puđa sir” u Livnu godišnje proizvede oko 350-400 tona iznimno kvalitetnog sira traženog na hrvatskom tržištu, bilo je logično zaključiti da je Tomislav Puđa pogon u Čaporicama izgradio kako bi lakše mogao plasirati livanjsku proizvodnju, dok će planovi o preradi desetak tisuća litara mlijeka dnevno u novoj sirani pričekati. On je to demantirao u praksi.
Novu Puđinu siranu u Čaporicama otvorio je 15. srpnja prošle godine hrvatski predsjednik Ivo Josipović, u čemu su mu pomagali Tomislavova djeca Stipe i Nika. Samo osam dana kasnije, 23. srpnja, u novu siranu dopremljeno je prvih 380 litara mlijeka za preradu u sir. Od tada Tomislav Puđa svakodnevno na djelu dokazuje da je čovjek od riječi. I više od toga!
Proizvođači mlijeka s područja Cetinske krajine godinama su s razlogom plakali da im otkupljivači uzimaju mlijeko po cijeni koju sami odrede, a plaćaju ga s dva-tri… šest mjeseci odgode. Pa su brojni smakli krave i odustali od toga posla, a preostali su se premišljali što učiniti. Posljednjih mjeseci cetinskim proizvođačima mlijeka na lice se vratio osmijeh. Vratio ga je Tomislav Puđa, odnosno njegova sirana u Čaporicama. Sve što je obećao, Tomislav Puđa i njegova tvrtka ostvaruju.
Junice, ovce i koze
– Danas možemo reći da smo zadovoljni. Od većine nas proizvođača mlijeko otkupljuje sirana “Puđa”. Cijena je dvije-tri kune, ovisno o kvalitetu, ali najvažnije je što nas uredno isplaćuje – kaže Ivan Putnik, vlasnik farme muznih krava u Brnazama i predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Dalmacije.
– Moja sirana u Čaporicama ima kapacitet prerade 10.000 litara mlijeka radom u dvije smjene. Prvih 380 litara otkupili smo od seljaka iz Tijarice, Kamenskog i Otoka. Danas otkupljujemo 3500 litara kravljeg mlijeka od 25 proizvođača iz Cetinske krajine, iz sela sa sunčane strane Kamešnice. Po kvaliteti to je mlijeko jednako onome iz Livna jer je praktično s istih pašnjaka.
Osim toga, otkupljujemo mlijeko i od proizvođača iz Studenaca, sela šibenskog zaleđa, Knina pa sve do Korenice i Vojnića. Pred nama je sezona laktacije ovaca i koza. Računamo na otkup 1500 litara ovčjeg i tisuću litara kozjeg mlijeka dnevno. Tako ćemo dnevno imati na raspolaganju više od šest tisuća litara mlijeka. Naša godišnja proizvodnja bit će oko 200 tona raznih vrsta sira – kazuje Puđa.
Pitamo vlasnika sirane o otkupnoj cijeni i plaćanju mlijeka, a on kaže:
– Cijena kravljeg mlijeka koju isplaćujemo proizvođačima kreće se od 2,5 do 3,10 kuna. Ovisi o kvaliteti, udaljenosti proizvođača i količinama mlijeka koje nam prodaju. Mlijeko koje otkupljujemo u Korenici plaćamo 2,5 kuna, ali nas zbog povećanih troškova u konačnici dođe jednako kao mlijeko iz okolice Sinja koje plaćamo tri kune. Svima koji nam predaju mlijeko, a danas otkupljujemo od 120 proizvođača, sve količine iz proteklog mjeseca isplaćujemo najkasnije do 5. u mjesecu.
Dolazeći u Čaporice, najavili ste razvijanje sirovinske osnove za svoju siranu kroz pomaganje proizvođačima?
– Do sada smo u kooperante uložili oko 1,8 milijuna kuna. Tim novcem financirali smo poboljšanje uvjeta u njihovim štalama, nabavu laktofriza, muzilica, ali i nabavu junica, ovaca i koza.
Nastavljate li s tim ulaganjima?
– Prije novih ulaganja želimo vidjeti koji će biti efekti do sada uloženog. Očekujemo da bi naši kooperanti od junica iz vlastita uzgoja u sljedećoj godini trebali povećati proizvodnju mlijeka bar 20 posto. Osim toga, očekujemo da će nam i drugi proizvođači koji još nisu naši kooperanti ponuditi svoje mlijeko.
Jeste li zbog proizvodnje u Čaporicama smanjili proizvodnju u Livnu?
– Nismo, ali za livanjsku proizvodnju potražili smo nova tržišta u Crnoj Gori i Srbiji. U Livnu imamo 25 zaposlenih, a u Čaporicama za sada 11. Bilo bi najprirodnije da naše dvije sirane tijesno surađuju i dopunjuju se. Uspostavljena tvrda granica je neprirodna barijera. Ona proizvođače pretvara u ugroženu vrstu. Stoga se nadam da će u dogledno vrijeme preko Kamenskog ponovno biti moguće u oba smjera dopremati mlijeko i sir.
Mliječni eldorado
Cetinska krajina svojedobno je bila mliječni eldorado. Statističari su na tom području 1981. godine evidentirali 12.500 goveda, sve u zemaljskom uzgoju. Tri godine ranije sinjski seljaci pomuzli su i predali splitskoj Mljekari više od 5,5 milijuna litara mlijeka i uz to opskrbljivali mlijekom 60.000 stanovnika cetinskog kraja. A danas, po podacima iz 2012. godine, u cijeloj Dalmaciji ima svega 8545 krava, od kojih tek 1316 muznih.
Delikatesni sirevi
Puđa u svojoj sirani u Livnu proizvodi trapist, polutvrdi i tradicionalni livanjski sir. Isti proizvodni asortiman zastupljen je i u Čaporicama. Još je i proširen. Pokrenuta je proizvodnja delikatesnih sireva po starim dalmatinskim receptima koji se najbolje sljubljuju s dalmatinskim pršutom.
Zona suhomesnatih proizvoda
Iako imaju zastupljene i druge djelatnosti, Triljani priželjkuju da njihova radna zona u Čaporicama ponese atribut agroindustrijske, kao prve specijalizirane radne zone u državi. Uz tvrtku “Conex trade”, koja se bavi preradom ribe, tu su, za sada, još proizvodnja dalmatinskog pršuta, dimljene dalmatinske pancete i pečenice “Pršuta Voštane” te sirana “Eko-sir Puđa”. Još feta kruha i čaša vina i eto praznika za nepce. U najavi je, kažu Triljani, podizanje pogona suhomesnatih proizvoda i pekarske industrije. Baš ono što treba.
Slobodna Dalmacija
