Kako Imotska krajina postaje turistički El Dorado: ne tako davno imali su dvije tisuće noćenja godišnje, a lani gotovo 75 tisuća! Imoćani idu dalje, ove godine planiraju ponuditi čak 300 kuća za odmor, a imaju i druge planove…
Je li izniman razvoj turizma na području Imotske krajine uistinu i jedan od bitnih faktora razvoja ovoga područja ili je to samo trend, koji je, eto, upalio dolaskom velikog broja gostiju i poboljšanjem uvjeta života, ponajprije iznajmljivača kuća za odmor.
Dvojba je to s kojom se mnogi Imoćani susreću, a posebno nakon najnovijih rezultata prošlogodišnje turističke sezone. A oni su fascinantni.
Spomenimo samo podatak da je ne tako davne 2006. godine na području cijele Imotske krajine zabilježeno nešto više od dvije tisuće noćenja, od toga 30 posto stranih, a samo 12 godina poslije, prema podacima sustava e-Visitor, Imotska krajina bilježi 9917 dolazaka sa 73.830 noćenja.
Prošle je godine na području Imotske krajine registrirano 260 smještajnih objekata, od toga najviše kuća za odmor. U istom razdoblju 2017. godine bilo ih je 173, znači čak 90 objekata više u samo godinu dana, a za 2019. godinu predviđa se doseg od 300 objekata.
Imotska krajina ima samo dva hotela, nekoliko prenoćišta, a sve ostalo su privatne kuće za odmor, bilo adaptirane stare ili u većini izgrađene nove, i to s vrlo dojmljivom infrastrukturom, u koju spadaju bazeni, teretane, igrališta za djecu, pa i markirane staze za rekreaciju.
Ako pitate bilo kojega čelnika imotske lokalne samouprave u osam općina i gradu Imotskom što im je prioritet u idućem razdoblju, svi također među glavnim odrednicama razvoja svoje sredine ističu poboljšanje infrastrukture za razvoj turizma.
Svemu tome treba pridodati i prošlogodišnje nagrade za naj-destinaciju, koju je dobila Dalmatinska zagora, u kojoj Imotska krajina igra glavnu ulogu u razvoju ruralnog turizma, od strane Hrvatske turističke zajednice, i, ono najvažnije, recenzije gostiju na uvjete smještaja, ekologiju okružja, prijam domaćina. A one su također iznimne.
Završen je i strateški dokument “Strategija razvoja turizma Imotske krajine do 2025. godine”, koji je izradio Institut za turizam pri Ministarstvu turizma, u kojemu su i odrednice razvoja.
Turistički poslanici predviđaju u ovoj godini porast broja noćenja za 25 posto u odnosu na 2018. godinu. I kada se sve to zbroji, onda se može s pravom kazati da su Imotska krajina i Imoćani krenuli u jedan novi iskorak u globalnoj top-temi razvoja, a to je turizam.
– Normalno da smo zadovoljni ovim rezultatima, pristupima ljudi koji pružaju usluge. No, iduće godine pokazat će gdje smo, jer svake godine dolaze i novi trendovi i u ovom obliku turizma, koji sada pružamo. Hoće li gostu biti sada samo dovoljan mir, bazen, šetnje ili će neka nova klijentela tražiti i nove sadržaje?
Stoga i mi moramo ići ukorak s trendovima u ponudi, pa smo i naglasak stavili na uređenje biciklističkih staza. Cikloturizam je sada “top” u turističkoj ponudi u svijetu, a mi upravo imamo divnih destinacija gdje se i te staze mogu urediti.
Planiramo ove godine urediti oko 400 kilometara tih staza, da nam iznajmljivači dobiju certifikat prijatelja biciklizma, što će gostima sigurno biti drago.
Zatim izgradnja tematskih staza u arheološkom turizmu, jer je Imotska krajina vrlo bogata tim nalazištima, pa niz smeđe signalizacije prema OPG-ovima, vinarima, proizvođačima zdrave hrane, kako bi turisti na licu mjesta mogli osjetiti draž Imotske krajine – riječi su Lukice Kolovrata, direktora TZ-a Imota.
Sve u svemu, ono što se trenutačno radi u Imotskoj krajini kad je u pitanju turizam ide ukorak s predviđanjima da bi upravo turizam trebao biti jedna od glavnih odrednica razvoja.
No, sam turizam, bez poboljšanja prometne infrastrukture (brza prometnica Imotski – autocesta Zagvozd), bez sustavnog pristupa razvoja poljoprivrede i proizvodnji zdrave hrane, a za što Imotsko polje ima itekakve kapacitete, neće biti dovoljan za razvoj ovoga kraja, mišljenje je mnogih.
Nijemci najčešći gosti
Najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Imotskom (4497 dolazaka i 22.946 noćenja), zatim slijede općine Podbablje (1924 dolazaka i 18.852 noćenja), Zagvozd (1255 – 10.294), Proložac (726 – 7236), Zmijavci (752 – 6992), Cista Provo (364 – 3484), Lovreć (166 – 1778), Runovići (143 – 1326) i Lokvičići (72 – 922).
Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (27.045), a zatim slijede gosti iz Poljske (10.534), Ujedinjene Kraljevine (5073), Hrvatske (4324), Francuske (3858), Nizozemske (2825), Danske (2785), Belgije (2313)…
www.tomislavnews.com/ www.slobodnadalmacija.hr
