Neki ljudi među nama zaborave tko ih je rodio, podigao i odgojio. Ne brinu se o svojim roditeljima, iako zarađuju pristojan novac.
Majke i očevi im čame u nekakvim rupama, jedva preživljavaju, isključena im je struja, voda, skupljaju plastične boce da bi skupili koju kunu za kruh i mlijeko. A sin sa ženom na Maldivima, uživa i troši.
Svjedočili smo i slučajevima kada su potomci, kako bi se domogli nekretnina, doslovce ‘zaključali’ u Dom za starije roditelje koji su se jasno usprotivili takvoj ideji. Bili su prisebni, nije im oduzeta poslovna sposobnost, međutim to sinove i kćeri nije spriječilo da ih smjeste daleko od očiju. Samo su bli stari, a to je očito nekima dovoljna indikacija da ih stave pod ključ. I nije bio mali broj takvih slučajeva, stoga je reagirala i Vlada i Ministarstvo.
Prvi put Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i starije osobe spominje kao posebno ranjivu skupinu, navodi HRT. Tako će se od Nove godine zanemarivanje starih i nemoćnih članova obitelji – prekršajno kažnjavati. Najmanja kazna bit će od 10 tisuća kuna do 45 dana zatvora. Ukoliko netko ponovi zanemarivanje, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 15.000 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 60 dana.
– Nasilje u obitelji je zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje – stoji u zakonu, u kojem se objašnjava da je osoba starije životne dobi građanin/građanka u dobi od 65 i više godina života.
Obitelj treba biti ta koja će brinuti i usmjeravati, a ne potpuno napustiti starije članove, poručuju iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mladih i socijalne politike.
Dio sinova i kćeri svoje roditelje stavljaju u neadekvatne domove, potom ih zaborave i ne posjećuju. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović se osvrnula i na tu činjenicu, navodeći da je primarna zdravstvena skrb u domovima relativno zadovoljavajuća.
“Ali nema ginekološke i stomatološke zaštite – zubi se u domovima umirovljenika vade, a ne popravljaju”, navela je svojedobno pravobraniteljica.
Vidović je navela da su liste za čekanje za smještaj u državne domove duge, a prema posljednjim podacima, na njima se nalazi 17.000 osoba, pa se smještaj čeka između četiri i osam godina. S druge strane, u privatnim domovima koji su i skuplji, kontinuirano postoji 10% nepopunjenosti kapaciteta.
Neki domovi krše zakon jer su neuvjetni, ali u zemlji ima samo pet inspektora za gotovo 4700 ustanova i institucija svih korisnika institucionalnog smještaja u okviru sustava socijalne skrbi, naglasila je Vidović.
Hrvatsko stanovništvo sve je starije. To je poznata činjenica. Kao i to da se na mjesto u domu za starije čeka godinama, da su privatni domovi skupi, kao i da se starije osobe susreću sa zanemarivanjem, iako su djeca dužna skrbiti o njima, navodi HTV.
“Tu je to pitanje stigme i pitanje srama da se prizna da je netko bio izložen nasilju, pogotovo nasilju u obitelji”, naglašava Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika.
www.tomislavnews.com /Izvor: Slobodna Dalmacija
