TG Zanimljivosti

U POHODE DUVANJSKOJ PROŠLOSTI (16.dio): Šišanje ovaca

429Pregleda

U ruke nam je stigla fotografije snimljena prije više od pola stoljeća u duvanjskom selu Seonici…

Fotografija je u posjedu Ivana Radoša, a nama je stigla posrednim putom. Na fotografiju su žene iz Grgića i Radoša, koje šišaju ove u Seonici, škarama-makazama za šišanje ovaca, na prastari način.
Ovce se šišaju s prvim toplim danima, ali sada imaju i strojevi na struju, koji i nisu baš praktični, pa se češće primjenjuju moderne škare ili, bolje rečeno, pribor za šišanje ovaca na baterije.
Inače je to bio, a i sada je, vrlo zahtjevan i naporan posao, koji su, uglavnom, radile žene, dok i nije bilo mnogo ovaca u jednom gazdinstvu.
Danas su ovce, uglavnom, po farmama i brojnije su, pa posao šišanja ovaca, uglavnom, obavljaju muškarci.

******************************************************************************************

KOLANJE JANJACA

Malo je, sigurni smo, interenet generacije koja se sjeća šišanje ovaca, posebice janjaca. Zato ih podsjećamo, a mlađima neka znaju što je to kolanje janjaca (rijetko ovaca).

Djeca koja bi čuvala i napasala janjce imala bi, obično, svoje najdraže janje, danas bismo rekli-ljubimca. Kada bi se janjci šišali data bi zamolili majku ili ženu koja šiša janjce da njegovog ljubimca nakola, a to je značilo da će jedan red na janjetu škarama ošišati, a drugi red ostaviti neošišan, ali “priko” preko janjeta, pa bi se to nakolano janje izdvajalo neobičnom “frizurom” od drugih janjaca.

Pa i sada postoji izraz za frizuru, obično dječaka, kojega je frizer loše ošišao : “Nakolo te, Bože sačuvaj na što sličiš!”

********************************************************************************************

Nekada je Bogdo Kovačević iz duvanjskog sela Srđana, poznati narodni univerzalni pjevač iz duvanjskog kraja: gangaš,  guslar, diplar…bio iznimka-muškarac koji šiša ovce, a bio je rekorder u tom poslu!
Priča se da bi za dvije minute ošišao ovcu, a žene bi gledale i čudom se čudile.

„Najteže je je povalit, moraš se s njom rvati, kad je ukrotiš sve iđe glat“, govorio bi Bogdo na svoj šeretski način, pričaju i danas svjedokinje Bogdine vještine u šišanju.

Bogdo se sada bavi poljoprivredom, ali se rado odaziva na sve nastupe duvanjskih folkloraša, a često ga zovu i iz Staračkog doma u Tomislavgradu da svojom pjesmom uljepša dane korisnicima doma. Bogdo je njihov najdarži pjevač!

Bogdo Kovačević za nedavnog nastupa za korisnike Staračkog doma u Tomislavgradu. Foto:TN

Evo, malo smo odšetali u duvanjsku prošlost s fotografijom i pričom, ali uzgoj ovaca u duvanjskom kraju je i sadašnjost (farme), a , vjerojatno, i budućnost. Ne na način kao prije pola stoljeća, jer-sada je sve na struju!

www.tomislavnews.com /Foto : Ivan Radoš