Na katoličkom groblju u Rapovinama kod Livna završena su arheološka istraživanja izvođena tijekom 2010., 2012. i 2013. godine, u organizaciji Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno, te uz financijsku potporu Ministarstva civilnih poslova BiH, HT Eroneta, Livnoputova i Durmi-šped d.o.o.
Istraživanja su potvrdila pretpostavke da se radi o starohrvatskoj crkvi s kraja 9. i početka 10. stoljeća posvećenoj Petru Apostolu i građenoj u vrijeme kneza Muncimira i livanjskog Župana Želimira. Uz ostatke crkve koja je bila zatrpana kasnijim grobnicama pronađeni su i elementi crkvenog namještaja (oltara), raspela, nakit i novčići, a svi znanstveno obrađeni pokretni pronalasci su izmješteni u muzej na Gorici, dok se na nekima još radi. Istraživanje je sa ekipom stručnjaka, geologa i crtača predvodila arheologinja Marija Marić Baković, muzejska savjetnica.
Usporedo s crkvom, nastajalo je i groblje u Rapovinama koje je najstarije aktivno groblje u Livnu, a odlikuju ga posebno nadgrobni spomenici s karakterističnim križevima u pročelju groblja iz perioda 19. stoljeća, koje bi također, po mišljenju stručnjaka, trebalo zaštititi. Jedan od takvih je i grob biskupa fra. Augustina Miletića čiji su posmrtni ostaci ekshumirani na groblje Gorica. U groblju su ukopavani i strani vojnici (austrougarski i dr.), neki i s NN oznakama i okrenuti u pravcu sjever-jug, za razliku od većine grobova okrenutih u pravcu istok-zapad, kako je i pronađena crkva okrenuta, javlja Dnevni avaz.
Tko je bio Knez Muncimir?
Knez Muncimir najmlađi je Trpimirov sin i na prijestolju je zamijenio Kneza Branimira. On je došao na vlast po pravu nasljedstva, budući se ponosio da sjedi “na očinskom prijestolju” (“residente paterno solio”). Nije priznavao ni bizantskog ni rimsko-njemačkog cara, nego se nazivao “s Božjom pomoću knez Hrvata” (“divino munere Croatorum dux”).
Pokoravali su mu se romanski gradovi bizantske Dalmacije u koje je dolazio i u njima boravio kad god je to poželio. Okruživali su ga i zasebni dvorski časnici, koji su mu uvijek bili na usluzi, a to su: dvorski župan (iupanus palatinus), buzdovanar (maccecharius iupanus), konjušnik (cavallarius iupanus), komornik (camerarius iupanus), peharnik (pincernarius iupanus), župan kneginje (iupanus comitissae) i župan oružjenoša (armiger iupanus). Hrvatski knez tada po prvi puta ima i svoj pečat (anulo nostro).
Kneza Muncimira 910. naslijedio je njegov sin Tomislav koji je god. 925. postao prvim hrvatskim kraljem.
Dnevnik.ba/TN
