Sutra će u Tomislavgradu ugledni stručnjaci i znanstvenici predstaviti pronalaske ostataka praslona, koje je VINKO LJUBAS-JABLAN pronašao i javnosti predočio u kolovozu, 2011. godine. Da bismo podsjetili o čemu je riječ, uz sutrašnji Program, donosimo tekst i slike objavljeni 19. kolovoza , 2011. godine u VL, te tekst iz današnje Slobodna Dalmacije
Vinko Ljubas-Jablan
Program predstavljanja pronalaska „Gomphoterium-Tomislavgrad“
(25. travnja 2013. godine)
1. 10,30 -11,00 h okupljanje pozvanih, zgrada općine Tomislavgrad
2. 11,00 – 12,00 h razgledavanje uzoraka pronalaska Gomphoteria-TG
3. 12,00 -12,20 h tiskovna konferencija
4. 12,20- 12,50 h obilazak nalazišta
5. 13,00 -15,00 h razgledavanje nalazišta
6. 15,00 – 17,00 ručak
7. 17,00- 20,00 radni dio za istraživače
Uzvanici:
1. Oleg Mandić-prirodoslovni muzej Beč
2. Jadranka Much-Lenardić,Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
3. Jakov Radovčić-Prirodoslovni fakultet u zagrebu
4. Božena Čvorović-Muzej u Sarajevu
5. Hazim Hrvatović-Federalni zavod za geologiju
6. Alojz Filipović-Federalni zavod za geologiju
7. Tomislav Lukić-Federalno ministarstvo okoliša
8. Josip Dolušić-Federalno ministarstvo okoliša
9. Goran Glamuzina-Prirodoslovni fakultet u Mostaru
10. Josip Gelo-muzej u Livnu
11. Članovi stručnog povjerenstva
Ured načelnika Tomislavgrada
***************
Evo što donosi današnja Slobodna Dalmacija
ZNANSTVENICI POTVRDILI
U duvanjskom kraju groblje praslonova staro 20 milijuna godinaU općinskoj dvorani Tomislavgrada, održat će se u srijedu i četvrtak javna međunarodna prezentacija “duvanjskog praslona“. Stigli su znanstvenici iz Mostara, Sarajeva, Zagreba, Beča… Oni su gotovo dvije godine ispitivali kosti koje je prije 18 mjeseci pronašao Vinko Ljubas iz Tomislavgrada, pa ih dao struci na ispitivanje. A struka je došla do zaključka da se radi o kostima praslona – kaže nam prof. dr. Jozo Bagarić, predsjednik Povjerenstva za znanstveno ispitivanje kostura.
-Komunicirali smo sa znanstvenicima i institutima u navedenim gradovima, a oni su nedvojbeno utvrdili da se radi o kosturu praslona “gomphotheriuma”, koji je izumro prije 20-ak milijuna godina. Na svijetu postoji tek pet takvih nalazišta u Aziji i Americi, te jedno u Europi, u Müldorfu kraj Münchena. Taj praslon mogao je narasti do 3 metra visine i osam dužine. No, osobitost ovog nalazišta u tome je što su pronađene kosti praslona triju naraštaja, starijeg, mlađeg i, uvjetno kazano, “bebe”. Potvrdu za to dobili smo od uglednih paleontologa iz Zagreba i Beča.
Duvnjaci bi odmah s krampovima navrnuli...
Kosti duvanjskog praslona otkrio je Vinko Ljubas Jablan, ratni prognanik iz Jablanice, kojemu su arheologija i paleontologija amaterska ljubav od djetinjstva. Pa je na Gospojinu (15. kolovoza 2011.), dakle na dan kada su svi Duvnjaci na derneku, bilo u Seonici, Prisoju ili Međugorju, otišao u brdo, tražeći povijesne i paleontološke nalaze. Taj dan je nazvao i potpisnika ovih redaka i kazao da je “pronašao kosti dinosaura”. Pa raportirao da je našao zube duge 12 cm. Ali, kad sam ga pitao gdje je to našao, nije mi želio kazati.
– Što da sam ti tada kazao?! Duvnjaci bi odmah s krampovima navrnuli tražiti kosti, zlato i šta ti ja znam. A ja sam i dalje sam kriomice radio, vadio kosti, čuvao… A onda kazao načelniku Ivanu Vukadinu. Srećom, on je pametan čovjek, pa je formirao Povjerenstvo za istraživanje. I tada sam prvi put kazao da je nalazište u kamenolomu Tone Dukića u Cebari. I svaka čast Dukićima, znali su za to, ali nikada nikomu nisu kazali. A ja sam za to vrijeme iskopao osam kašuna kostiju… – pripovijeda Jablan. – Lokaciju smo i od tebe krili – veli meni dr. Bagarić, i dodaje: – Ako tebi kažemo, znat će cijeli svijet. Ali, evo, tebi prvom kažemo gdje je nalazište. Sutra ćemo odvesti sve novinare da to vide…
Nestalo mu hrane, pa zdimio u Evropu
– Nemojte zamirit što se mišam u razgovor, ali sam čuo od vas da toga praslona nije bilo nigdi nego u Minhenu – prilazi nam gastarbajterski umirovljenik. I dodaje: “I taj u Minhenu je Duvnjak. Nestalo mu hrane, pa zdimio u Evropu…” Poduzetnik Antiša, koji je s nama u društvu, već je smislio svoju priču.
– Šta mislite da je napravit kipove tog praslona i njegove familije, raposredit ih na livadu kako pasu, a turisti dolaze… Kakvu ja livadu imam! Pa napravit nešto ko Diznilend. I naplaćuješ ulaznice… Pa suveniri…
– Ovdje je bitno da smo se uspjeli izboriti u Sarajevu da ovi kosturi ostaju u Tomislavgradu, a ne da idu u Sarajevo, Livno…, uz poštivanje svih zakona – dodaje prof. Bagarić. Uvjeren sam da ćemo mi to najbolje čuvati…
Petar Miloš /SD
Evo teksta i slika iz VL, Objavljenog 19.kolovoza, 2011. godine
Prostor općine Tomislavgrad mogao bi biti zanimljiv i uglednim, svjetskim znanstvenim časopisima poput Naturea, koji je nedavnom sličnom otkriću u Meksiku i Etiopiji posvetio čak dva svoja izdanja…Doznajemo da je kostur pronađen na lokacije u Rošku Polju, a o tomu smo pisali prije nekoliko godina, doduše, tada smo objavili o zanimljivim otiscima stopala, koji bi mogli pripadati, kako je tada kazao jedan od roških arheologa, dinosaurima?
Vijest da su na prostoru općine Tomislavgrad pronađeni ostaci praslona iz roda Gomphotherium i podrodova Tetralophodon punjabensis i Anancus arevensis razlog su zbog kojeg ovaj tjedan iz Zagreba stiže skupina paleontologa kako bi se uvjerili u ovo senzacionalno otkriće. Skupina zaljubljenika u arheologiju kosti, kako pretpostavljaju, životinje sa surlom i malim kljovama, koju znanost zove Gomphotherium, što je slon, od kojeg su postale današnje vrste, pronašla je sasvim slučajno na jednoj lokaciji u okolici općine Tomislavgrad, čije ime zbog naknadnih znanstvenih istraživanja ne žele otkrivati.
Načelnik općine Ivan Vukadin odmah je osnovao tim koji će voditi istraživanja uza stručni nadzor paleontologa iz Zagreba.
Važno otkriće
Ako znanost potvrdi da je riječ o ostacima drevnog slona starog nekoliko milijuna godina, ne isključuje se ni dolazak stručnjaka za paleontologiju iz Europske unije i Amerike, koji za ovakvim fosilnim ostacima tragaju na svim kontinentima. Otkriće će biti od ključne važnosti za znanstvenu rekonstrukciju života u ovom dijelu jugoistočne Europe otprije 15 i više milijuna godina.
Praslon iz roda Gomphotherium, pretpostavlja se, izumro je zbog dramatičnih klimatskih promjena i jakih tektonskih pomicanja i poremećaja, zbog kojih su se izdigli masivi kao što su Alpe, Dinaridi i Karpati. U znanstvenim se krugovima pretpostavlja da je praslon živio oko Panonskog mora koje je prekrivalo cijeli današnji Balkanski poluotok i koje se postupno isušivalo te gubilo salinitet te se na kraju pretvorilo u veliko jezero.
Uz obale jezera živjeli su tada srodnici praslonova dinoteriji hraneći se lišćem drveća. O tome svjedoče ostaci zubi praslona, koji su pronađeni na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj.
Prostor općine Tomislavgrad mogao bi biti zanimljiv i uglednim, svjetskim znanstvenim časopisima poput Naturea, koji je nedavnom sličnom otkriću u Meksiku i Etiopiji posvetio čak dva svoja izdanja.
Rekonstrukcija života
Otkriće u Etiopiji i Meksiku međunarodna znanstvena skupina, koju je predvodio američki paleontolog John Kappelman (s teksaškog sveučilišta u Austinu), okarakterizirala je senzacionalnim jer je dalo neočekivane podatke o tome što se u tom dijelu svijeta događalo prije 20-ak milijuna godina.
Znanstvenici još provode istraživanja na vulkanskim stijenama na više od sedamdeset različitih mjesta, na njivama u području Chalga, na visoravnima na sjeveroistoku Etiopije…
Tu su pronašli okamine iz povijesnog razdoblja Afrike i Arabije o kojemu se gotovo ništa nije znalo. John Kappelman ističe:
– Znanost dugo nije znala što se točno događalo sa sisavcima u to doba koje je trajalo osam milijuna godina.
Životinjsko carstvo Afrike i Arabije, tumače paleontolozi, bilo je neobičan spoj sisavaca koji se mogu dovesti u vezu s današnjim vrstama u Africi te zadnjih preživjelih primjeraka vrsta za koje se dosad mislilo da su izumrle davno prije.
O kakvom je otkriću riječ u Tomislavgradu, znat će se za nekoliko dana.
Ljubas: Pronađeni zubi su od životinje koja je bila teška 14 tona
Kosti? Ma kakve sad kosti od dinosaura, prva mi je pomisao bila dan prije. To valjda postoji samo u filmovima. Valjalo se ranim jutrom uputiti u općinu Tomislavgrad kako bismo, tragom informacije i priče o kostima i zubima prapovijesne životinje, pronađenih na području ove općine, istražili o čemu se zapravo radi. Zavojite ceste te prostranstvo pašnjaka na oko 900 metara nadmorske visine dovelo nas je do općine koja nije ni hercegovačka ni bosanska, nego ono “i” između, kako se neki vole našaliti. Ljudi ljubazni i pristupačni, a nakon paklenih mostarskih vrućina – osvježenje na ugodnih plus 30 stupnjeva na terasi hotela Tomislav. – Ma nije me nitko oteo, s novinarima sam… Živ sam i zdrav – kazuje na mobitel Vinko Ljubas zvani Jablanica dok znatiželjne i pomalo umorne oči skriva iza Ray ban naočala, sjedajući za naš stol. Prije nekoliko dana Ljubas nije ni slutio u kakvoj će se priči naći. A priča uistinu ima senzacionalistički naslov – pronađene kosti prapovijesne životinje na području općine Tomislavgrad, i to Gomphotherium s podrodovima Tetralophodon punjabensisu i Anancus arevensis!
Ljubas pronašao zube
Upravo je Ljubas prije nekoliko dana pronašao zube i dijelove kostiju u krugu 10 km od samog središta Duvna te nije isključeno da će se njegovo ime upisati kako u duvanjske, tako i svjetske anale. I dok sjedimo na terasi hotela Tomislav, a znatiželjni nas prolaznici promatraju i pogledavaju, Ljubas nam započinje svoju priču, koja je počela na Veliku Gospu. Kako se njegovi prijatelji vole našaliti, svi su krenuli piti i slaviti, dok je Ljubas otišao tražiti – minerale. Tog je dana oko 15 sati krenuo na jednu lokaciju, koju nije htio imenovati radi zaštite od moguće devastacije i znatiželjnika koji bi pohrlili na nalazište. – Imao sam neku stijenu koja je bila karakteristična. Trebao sam otići desno, ali nešto me je vuklo na drugu stranu i pravo sam u to pogodio, kazivao nam je dok mu je priču prekidala zvonjava mobitela koji se nije gasio od ranog jutra. (Jedan od poziva bio je i upozorenje da ne zaboravi donijeti neke kosti psima, kojih ima četvero. Zabrinuto lice nasmijalo je okupljene arheologe i ekipu Večernjaka. U šali smo dobacili da je bolje da je pronađene kosti sklonio od kuće da ne završe kao hrana njegovim kućnim ljubimcima). Zub se iskristalizirao iz pjeskovita materijala. – Našao sam jedan komad koji je bio naboran. Kad sam ga izvadio i očistio, vidio sam da nema specifičnu težinu za mineral. Nekom logikom stvari shvatio sam da se radi o organskoj tvari, kazuje nam dok pali cigaretu. Pomislio je da ako tu ima jedan takav predmet, mora ih biti više. Tako je i našao ukupno tri dijela zuba te dijelove kostiju. Iako je, kako kaže, bio mrtav hladan u trenutku otkrića, tek navečer nije mogao zaspati pitajući se što se događa. Isti dan je odnio te komade i pokazao ih prijateljima lovcima, pokazao ih je i svojoj punici pitajući je da nisu slučajno od krave. – Ma sinko, nije ti to od krave, to ti je nešto drugo, odvratila mu je. Priču je prekinuo smijeh. Oko Ljubasa se tog dana skupilo više ljudi, i svi su u čudu promatrali o čemu se radi. Spomenuo nam je Stipu Đivasa, Ivicu Krajinu Šolu, Jozu Bakulu, dr. Jozu Bagarića, Stipana Dilbera i Denisa Radoša, koji su mu dali potvrdu da je to, kako kaže, tako. Tražili su po internetu razne nazive latinskih imena izumrlih životinja, koje ni sada ne bi znali pročitati, a kamoli ponoviti. Iz džepa prsluka, ala Indiana Jones, izvadio je tri specifična komadića svog pronalaska. Iako smo cijelo vrijeme znali da se radi o velikoj i važnoj priči, ta tri komadića u ruci su zabljesnula poput sunca poslije kiše. Ostale dijelove je deponirao na sigurno mjesto, jer mu je postalo preopterećenje što su ga ljudi zvali želeći vidjeti pronađene artefakte.
Stipan Dilber, Vinko Ljubas-Jablan i Denis Radoš
Ima još materijala
Vjeruje da tu još ima dijelova koje tek treba otkriti, jer je on samo prikupio one koji su se nalazili na površini. Koliko su zapravo primjerci stari, tek se treba otkriti analizama. – Laički govoreći, mislim da je star od 3 do 2 milijuna godina. Ali nećemo sad u milijun gledati, našalio se Ljubas. A koliko je informacija prelistao po internetu, čini mu se, kako kaže, da bi sada mogao napisati doktorat. U priči su nam se pridružili Stipan Dilber, arheolog koji radi u Arheološkom muzeju u Zadru, i Denis Radoš, magistar geografije, koji radi kao asistent na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru, a koji su se u Tomislavgradu našli radi ljetnog odmora. Mladi arheolog Dilber nam je prvi opisao svoj susret s prapovijesnim kostima dan poslije Velike Gospe. – Mislio sam da se radi o kamenjima, ma kakvi sad fosili. I kad smo malo bolje gledali, vidjeli smo da tu ima nešto. Tražili smo nekoliko sati po internetu, kontaktirali naše kolege paleontologe, poslali neke slike koje smo imali. I oni su došli do zaključka da je to neka vrsta mastodonta, koji je stariji od mamuta, kazao nam je Stipan dodavši da će točno znati o čemu se radi kada dođu u izravan kontakt s fosiliziranim ostacima. Laički objašnjeno, mastodonti su prvi preci slona. Od dva spomenuta na početku teksta, jedan je težio tonu, dok je drugi imao nevjerojatnih 14 tona. Koji je od ove dvojice “težaka”, tek ostaje utvrditi daljnjim istraživanjem.
Drugi pronalasci
– Prvo, nismo bili sigurni o čemu se radi, je li zapravo riječ o zubu, jer ovi šiljci podsjećaju na sigu. Međutim, kad smo vidjeli tri zuba zajedno, uočili smo određenu pravilnost, odnosno dijagonalan raspored izbočenja, kazao nam je Denis dodavši da se iznenadio. – S gledišta moje struke, fosili nisu rijetkost, takvih ima na Grabovici koliko god hoćete. Ali razlika je što se ovdje radi o morskim sedimentima, pokazao nam je Denis svoje fosilne pronalaske iz doba krede – dok je neobičan nalaz ovako kopnene životinje, koji je dobro očuvan. Jer kopneni nastaju iznenadnim zatrpavanjem i tijelo ostaje bez mogućnosti raspadanja. Po meni je ovo vrlo značajno otkriće, a sada – kako će se dalje razvijati – sve ostaje na struci, dodaje Denis dodavši kako se prije svega treba djelovati u smislu da se lokalitet ne dira. Inače, lokalitet je i dalje u tajnosti. Kolika je Ljubasova popularnost, pokazuje i zaustavljanje na cesti. – Je li, postao si slavan k’o da je tebe pronašao slon, a ne ti slona, dobacio je šaljivo jedan, dok ga je drugi odlučio, umjesto dosadašnjeg nadimka, prozvati jednostavno „Mamutom“. Inače, o važnosti ovoga pronalaska u duvanjskom kraju govori i zainteresiranost svjetski poznatog arheološkog časopisa National Geographic za otkriveni nalaz.
(VL)
www.tomislavnews.com/Lj.Đikić
