Najsporniji su udžbenici iz povijesti i vjeronauka te čitanke.
Ne čude istraživanja koja govore da su mlađe dobi sada međusobno udaljenije nego što su naraštaji koji su ratovaliUdžbenici vjeronauka, povijesti i čitanke iz matičnog jezika najčešće su izvor zabluda, povijesnih mitova, pa čak i mržnje prema drugome i drukčijem – jedini je zaključak analize nekoliko udžbenika koju kontinuirano provodi ekipa stručnjaka okupljenih oko projekta Školegijum. Ova istraživanja umnogočemu pomažu kako bi se ponovno pokrenulo pitanje prijepornih udžbenika koji su još dodatno opterećeni i politikom postali zapreka za razvoj normalnog društva. Na žalost, i istraživanja koja su provođena o tome kako mladi gledaju na vršnjake ne ohrabruju, jer govore o većoj stopi nesnošljivosti nego što je to bio slučaj s generacijama koje su sudjelovale i u ratovima.
Proturječje
Citati poput: “Dobro odgojena djeca skupljaju vrpce islamskog sadržaja“, ili “U dramatičnim trenucima tijekom najtežih turskih navala na BiH i Hrvatsku, Hrvati su iskazali nesalomljivu i zadivljujuću snagu duha. Zahvaljujući njihovim nebrojenim žrtvama, spriječeno je daljnje tursko nadiranje u Europu”, te konačno “srpska ćirilica najidealnije je svjetsko pismo, jer svakom glasu odgovara posebno slovo“, sadrže sami u sebi toliko proturječnosti da ih nije potrebno posebno komentirati. No, ovakav sadržaj oblikuje mlade stvarajući nove stereotipe koji su opasni za budućnost. Profesor Nenad Veličković, koji je i odgovorni urednik Školegijuma te je bio u više projekata kojima je cilj bio analizirati nastavni plan i program istaknuo je za Večernjak kako je nastavak ovakve prakse štetan. On je predstavio i istraživanje koje je provodila skupina stručnjaka koji stalno upozoravaju na potrebu reforme obrazovanja i drugačijeg pristupa. “Škola se kod nas koristi za odgajanje biračkog tijela i održavanje određenih političkih elita. U udžbenicima se nacionalni identiteti njeguju kao najviša vrijednost”, rekao je Veličković.
Iz Školske naklade u Mostaru istaknuli su kako nemaju informacije oko prijepornih sadržaja u njihovim udžbenicima koji su u uporabi posljednjih godina. Direktor Slaven Pehar je podsjetio kako se prije desetak godina veoma puno radilo na izbacivanju prijepornih pojedinosti iz udžbenika.
Proces provjera
Ravnatelj Zavoda za školstvo u Mostaru Jago Lasić također ističe da nema ništa prijeporno u udžbenicima za koje je odobrenje dao u Institut za recenzije i odobravanje. “To je kontinuirani proces u koji je uključena stručna javnost. Postoji posebno Vijeće za udžbeničku politiku unutar Zavoda za školstvo”, rekao je Lasić i pri tome naveo kako je u tijeku natječaj za dostavljanje rukopisa na recenziju udžbenika i kriterija. U udžbenicima se tako mogu pronaći i političke ideje poput zagovaranja uspostave posebnog RTV kanala na hrvatskome jeziku, dok se pak ističe kako se Islamskim zemljama uvjetuje odricanje od džihada. Najlošije je stanje u udžbenicima vjeronauka i povijesti gdje se i povijesni gubici prikazuju kao uspjesi, a još uvijek se i ubojstvo austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda obilježava kao pozitivan događaj, a njegov ubojica Gavrilo Princip kao heroj.(večernji list)
