Vlada Federacije BiH je, na današnjoj 241. sjednici u Sarajevu, utvrdila Nacrt zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska kojim se uređuju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje ovog plinovoda na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, s odvojkom za Mostar na teritoriji Federacije BiH.
Projekt uključuje infrastrukturu, točku interkonekcije, investitora, način financiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada kantona/Županija, nadležnih ministarstava i drugih organa uprave, institucija i gospodarskih društava i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju.
Koordinate točke interkonekcije transportnih sustava bit će definirane posebnim sporazumom između dva susjedna operatora transportnih sustava: Gospodarskog društva za proizvodnju i transport plina BH-Gas d.o.o. Sarajevo iz BiH i Plinacro d.o.o. iz Republike Hrvatske, a on je sastavni dio Međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji ovog plinovoda.
Nositelj investicije projekta plinovoda je BH-Gas, a bit će financiran iz sredstava međunarodnih institucija osiguranih kroz kreditna zaduženja i grantove, te vlastitim sredstvima investitora. Otplata kredita će biti osigurana prihodima ostvarenim naplatom transportnih/tranzitnih tarifa.
Ovim zakonskim rješenjem je utvrđen i javni interes za izgradnju plinovoda u svrhu eksproprijacije, nepotpune eksproprijacije i privremenog zauzimanja nekretnina potrebnih za izgradnju, upravljanje i održavanje njegove infrastrukture.
Općinske službe za upravu koje provode postupke eksproprijacije su zadužene da kroz namjenski formirane komisije osiguraju prioritetan rad komisija na predmetima eksproprijacije vezanim za realizaciju ovog projekta, a vlade županija/kantona u kojima je locirana Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska i nadležne institucije i organi vlasti se obvezuju provesti potrebne procedure i donijeti odgovarajuće odluke koje su potrebne za osiguranje realizacije projekta na području svoje nadležnosti.
Kako je navedeno u obrazloženju za donošenje ovog zakona, Federacija BiH se trenutno opskrbljuje prirodnim plinom iz samo jednog pravca i samo jednog izvora, koristeći transportni plinovod koji prelazi granicu Srbije i Bosne i Hercegovine u mjestu Šepak i nastavlja se do Zvornika, Kladnja, Sarajeva, Zenice i Travnika. Osim činjenice da je Federacija BiH ovisna o samo jednom izvoru i pravcu opskrbe, naglašeno je da postojeći plinovod, koji je izgrađen 1979. godine, karakterizira zastarjelost te velika opterećenost tijekom zimskih perioda kada je potrošnja plina najveća.
Stoga je izgradnja nove plinskeinterkonekcije prepoznata kao projekt od najvećeg prioriteta za Federaciju BiH i on je uvršten u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente donesene na razini Federacije BiH i BiH, uključujući i Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine, Okvirnu energetsku strategiju Federacije BiH do 2035. godine, te Program javnih investicija FBiH 2020.-2022.
Realizacija projekta Južna interkonekcija označena je kao ključna za održavanje sigurnosti opskrbe prirodnim plinom na području cijele Federacije BiH kao i za diversifikaciju izvora i pravaca opskrbe prirodnim plinom, zbog čega je ovaj projekt jedan je od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata u oblasti energetike u FBiH.
Zbog svega bilo je potrebno pristupiti izradi posebnog zakona koji bi uredio pitanje izgradnje Južne interkonekcije kroz propisivanje posebnih upravnih postupaka za izdavanje dozvola sa skraćenim rokovima čime bi se osigurala efikasna realizacija ovog strateškog projekta. Ovu potrebu prepoznala su oba doma Parlamenta FBiH koji su zaključcima zadužili Vladu Federacije BiH da izradi i u zakonodavnu proceduru uputi tekst ovog zakona, priopćenje je s današnje sjednice Vlade F B i H.
www.tomislavnews.com
