Vlada Federacije BiH je, na jučerašnjoj sjednici u Mostaru, utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH. Ovaj zakon uređuje sprečavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u vršenju javnih funkcija u FBiH, kantonima i jedinicama lokalne samouprave, obavezu podnošenja i sadržaja izvještaja o financijskom stanju, imovini i interesima nosioca javne funkcije, osnivanje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa i postupak koji ona provodi, nadzor nad provođenjem Zakona, kao i druga pitanja od značaja za sprečavanje sukoba interesa nosilaca javnih funkcija.
Kako je definirano, sukob interesa postoji kada privatni interes nosioca javne funkcije utiče, može uticati ili izgleda da može uticati na zakonito, nepristrano i transparentno obavljanje povjerene javne funkcije.
Nosilac javne funkcije je dužan zakonito, nepristrano, odgovorno i transparentno obavljati povjerenu javnu dužnost i izbjegavati sve situacije koje mogu dovesti do sukoba između njegovog privatnog i javnog interesa, vodeći naročito računa o povjerenju javnosti u njegov lični i integritet organa vlasti u kojem obavlja funkciju.
U vršenju javne dužnosti, nosilac javne funkcije ne smije svoj privatni interes stavljati iznad javnog, niti biti uključen u poslovne ili profesionalne aktivnosti, te preuzimati bilo kakve obaveze koje mogu biti u sukobu s obavljanjem njegove javne funkcije, kao ni dozvoliti da bilo kakav materijalni ili nematerijalni interes utiče na zakonito, nepristrano, odgovorno i transparentno obavljanje njegove javne dužnosti. Također je lično odgovoran za identifikaciju i sprečavanje sukoba između svog privatnog i javnog interesa.
Organ vlasti u kojem nosilac javne funkcije obavlja svoju dužnost, odnosno tijelo nadležno za njegovo imenovanje i postavljenje, dužno je odmah po saznanju o postojanju sukoba interesa donijeti odluku o načinu upravljanja sukobom između privatnog interesa, posebno vodeći računa o javnom interesu, te integritetu javne funkcije i organa vlasti.
U slučaju dvojbe o postojanju sukoba između privatnog i javnog interesa, nosilac javne funkcije ili organ vlasti u kojem obavlja dužnost, odnosno tijelo nadležno za njegovo imenovanje i postavljenje, dužan je zatražiti i postupiti u skladu s mišljenjem Komisije.
Nosilac javne funkcije ne može biti član upravnog ili nadzornog odbora, skupštine ili uprave, niti biti u svojstvu ovlaštene osobe u javnom poduzeću, ustanovi ili instituciji na bilo kojem nivou vlasti u BiH. Ne može biti ni član ovih organa bilo kojeg poslovnog subjekta u privatnom vlasništvu u koje organ vlasti u kojem obavlja dužnost ulaže ili je ulagao kapital u toku četiri godine koje prethode preuzimanju javne funkcije. Ovo vrijedi i za poslovne subjekte u privatnom vlasništvu koji direktno ili indirektno sklapaju ugovore vrijednosti veće od 10.000 KM godišnje s organima koji se financiraju iz budžeta bilo kojeg nivoa vlasti. Ne može biti ni član UO i NO, uprave, ili imati svojstvo ovlaštene osobe u fondaciji i udruženju čiji ukupni financijski primici iz budžeta bilo kojeg nivoa vlasti prelaze jednak iznos.
Kako stoji u obrazloženju Federalnog ministarstva pravde, kao obrađivača ovog zakona, njegovim odredbama je detaljnije i sveobuhvatnije utvrđen pojam sukoba interesa. Osim toga, proširen je obuhvat na one subjekte javnog prava koji su do sada bili izvan dosega važećeg zakona, kao što su javne ustanove. Vrlo jasno i detaljno je propisana obaveza podnošenja financijskih izvještaja nosilaca javnih funkcija, ali način upravljanja mogućim sukobom interesa odnosno ponašanje i skup obaveznih koraka nosilaca javnih funkcija ako se nađu u mogućoj situaciji sukoba interesa.
Jedan od najvažnijih dijelova ovog zakona su i odredbe kojima se osniva Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, prilikom čega je vrlo jasno i detaljno propisan nosilac ovlaštenja i način njenog imenovanja, njen sastav, trajanje mandata i djelokrug rada. Nadalje, ovim zakonom predviđene su i sankcije prema nosiocima javnih funkcija zbog kršenja predmetnog zakona, ali i prekršajne odredbe za druge sudionike u ovoj društvenoj oblasti.
Nacrt je pripreman u suradnji sa stručnjacima i predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, u prvom redu angažiranim od strane Ambasade Velike Britanije. Radna verzija Zakona razmatrana je i na sastanku s predstavnicima Antikorupcijskog tima Vlade FBiH, Ureda Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH, Centralne izborne komisije BiH, kao i Transparency Internationala u BiH. U obzir su uzeti i međunarodni standardi u ovoj oblasti, naročito oni koje su utvrdili Vijeće Europe i Grupa država za borbu protiv korupcije (GRECO), te preporuke i zahtjevi Europske komisije iz Izvještaja o napretku BiH i sastanaka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost između EU i BiH.
Utvrđen Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH
Federalna vlada je utvrdila Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH. Njegov cilj je suzbijanje korupcije i osiguranje efikasnog sistema zaštite prijavitelja od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede njihovih prava koja bi mogła biti u vezi s prijavom korupcije.
Prema obrazloženju, razlozi za donošenje Zakona se ogledaju u činjenici da u FBiH trenutno ne postoje efikasni pravni, a niti institucijski mehanizmi koji bi osigurali efikasnu zaštitu osoba koje bi se odlučile prijaviti korupciju. Takvo stanje direktno pogoduje počiniocima radnji koje imaju obilježja korupcije. Nadležni organi u praksi teško dolaze do saznanja da se zaista dogodila neka koruptivna radnja uglavnom zato što postoji bojazan kod osoba koje imaju takva saznanja da bi mogle biti izložene nekom vidu štetne radnje.
Osim toga, nadležni pravosudni organi u suštini ne uspijevaju osigurati efikasnu zaštitu takvih osoba, prvenstveno uslijed činjenice da u FBiH ne postoji zakonski ustanovljeno pravo na zaštićeno prijavljivanje, a taj nedostatak se otklanja usvajanjem ovog Zakona. Krajnja namjera Federalnog ministarstva pravde, kao predlagača, jeste da se javnosti, odnosno građanima pošalje jasna poruka kako će država putem zakonskih normi i uspostavljenih institucija uložiti sve moguće napore da pruži adekvatnu i efikasnu zaštitu osobama koje se odluče prijaviti korupciju, bez straha da će biti izloženi bilo kojim štetnim radnjama. Time se ispunjava opći, univerzalni standard zaštite pojedinaca koji su u dobroj namjeri iznijeli svoja saznanja o počinjenju korupcije i drugih protupravnih ponašanja kojima se ugrožava opći interes.
Zakonom je propisano da svaka osoba ima pravo da, u dobroj vjeri, prijavi bilo koji oblik korupcije u javnom ili privatnom sektoru, za koji sazna na bilo koji način.
Zabranjeno je sprečavanje prijavljivanja korupcije, a svaka odredba općeg ili pojedinačnog akta kojim se sprečava prijavljivanje korupcije ne proizvodi pravni učinak.
Vrste zaštićenog prijavljivanja su interno i eksterno.
Internom prijavom prijavitelj obavještava odgovornu ili ovlaštenu osobu o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je kod subjekta kojim odgovorna osoba rukovodi, pokušana ili izvršena korupcija. Eksterno prijavljivanje vrši se u slučaju da postupak po internom prijavljivanju traje duže od 30 dana od prijema prijave ili da prijavilelj smatra da je postupak po prijavi bio nepravilan ili ima razloga da vjeruje da se odgovorna ili ovlaštena osoba kojoj se podnosi prijava može direktno ili indirektno dovesti u vezu sa korupcijom.
Izuzetno, zaštićenim prijavljivanjem smatra se i objavljivanje putem sredstava javnog informiranja ili na drugi način činjenje javno dostupnim informacija koje ukazuju da je pokušana, izvršena ili da je u tijeku korupcija.
Kada je riječ o kaznenim mjerama, propisane su novčane kazne od 5.000 do 15.000 KM za odgovornu ili ovlaštenu osobu koja ne poduzme mjere propisane Zakonom. Jednak raspon kazni je i za prijavitelja koji u momentu podnošenja prijave zna da nisu istinite informacije koje dostavlja ili prijavljivanje uvjetuje imovinskom ili drugom koristi kao nagradom ili naknadom za dostavljanje informacija i dokaza o korupciji
Prihodi od izrečenih novčanih kazni pripadaju Proračunu FBiH, a inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Federalna uprava za inspekcijske poslove.
Utvrđeni Prijedlog ovog zakona upućen je Parlamentu FBiH, priopćenje je iz Vlade F B i H.
www.tomislavnews.com
