Dokument Dikasterija za nauk vjere koji je odobrio papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane za župu-svetište Kraljice mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama, iako uz nekoliko pojašnjenja.
“Stigao je trenutak da se zaključi duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja”. Tim riječima započinje Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje koju je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, pročelnik Dikasterija za nauk vjere. Tekst je to koji je odobrio papa Franjo koji prepoznaje vrijednost duhovnih plodova povezanih s međugorskim iskustvom, ovlašćujući vjernike da ga se pridržavaju budući da su se “dogodili brojni pozitivni plodovi i nisu se među Božjim narodom proširili nikakvi negativni ili rizični učinci”. Uglavnom, pozitivno je također mišljenje o porukama, iako uz pojašnjenja nekih izraza.
Pozitivni plodovi
Mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta su hodočašća iz cijeloga svijeta. „Pozitivni se plodovi očituju ponajviše kao promicanje zdrave prakse života vjere“ u skladu s tradicijom Crkve. Dogodila su se “brojna obraćenja” ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja, “brojna pomirenja supružnika i obnove bračnoga i obiteljskoga života”. Zabilježena su i “vrlo brojna ozdravljenja”. Župa Međugorje mjesto je klanjanja, molitve, seminara, duhovnih vježbi, okupljanja mladih. Nastala su i karitativna djela koja brinu o siročadi, ovisnicima, osobama s invaliditetom, a utvrđena je i prisutnost skupina pravoslavnih kršćana i muslimana.
Poruka mira
Nota Dikasterija potom razmatra glavne aspekte poruka, počevši od poruke mira shvaćenoga ne samo kao odsutnost rata nego i u duhovnom, obiteljskom i društvenom smislu: najoriginalniji naslov koji Gospa sebi pripisuje je, naime, ‘Kraljica mira’. To je mir koji je plod življene ljubavi koja “podrazumijeva također ljubav prema onima koji nisu katolici”. Taj se aspekt bolje razumije „u ekumenskom i međureligijskom kontekstu Bosne, obilježenom strašnim ratom s jakim religijskim elementima“.
Bog u središtu
Često se pojavljuje poticaj na pouzdano prepuštanje Bogu koji je ljubav: „Možemo prepoznati jezgru poruka u kojima Gospa ne stavlja sebe u središte, nego pokazuje da je potpuno usmjerena na naše jedinstvo s Bogom“. Osim toga, “Marijin zagovor i djelovanje očito su podređeni Isusu Kristu kao tvorcu milosti i spasenja u svakoj osobi”.
Poziv na obraćenje
U porukama potom nalazimo “stalni poziv na napuštanje svjetovnoga načina života i pretjerane vezanosti za zemaljska dobra, uz česte poticaje na obraćenje, što čini mogućim istinski mir u svijetu”. Čini se da je upravo obraćenje središte međugorske poruke. Tu je i “ustrajan poticaj da se ne podcjenjuje ozbiljnost zla i grijeha” i da se ozbiljno shvati Božji poziv na borbu protiv zla. Temeljni su također uloga molitve i posta, kao i središnje mjesto mise i traganje za konačnim smislom postojanja u vječnom životu.
Potrebna pojašnjenja
Drugi dio dokumenta ističe kako se “nekoliko” poruka može činiti “povezanima sa zbunjujućim ljudskim iskustvima” iako neke pogreške možda nisu “iz loše namjere, nego zbog subjektivnoga shvaćanja fenomena”. U nekim se slučajevima „čini da Gospa pokazuje neku razdraženost jer se neke njezine upute nisu slijedile; tako upozorava na prijeteće znakove i mogućnost da se nikada više ne ukaže“. Ali zapravo druge poruke daju ispravno tumačenje: „Oni koji daju katastrofična predviđanja lažni su proroci. Kažu: “Te i te godine, tog i tog dana bit će katastrofa”. Uvijek sam govorila da će kazna doći ako se svijet ne obrati. Zbog toga potičem sve na obraćenje“ (15.12.1983.).
Inzistiranje na porukama
Tu su potom poruke za župu u kojima Gospa kao da želi kontrolu nad pojedinostima duhovnoga i pastoralnoga puta. U drugim slučajevima poruke se „odnose na zahtjeve ‘malo vjerojatnoga nadnaravnog podrijetla’, kada Gospa „daje naredbe o datumima, mjestima, praktičnim aspektima, i donosi odluke o uobičajenim pitanjima“. Zapravo, sama Gospa relativizira vlastite poruke podvrgavajući ih „neusporedivoj vrijednosti Riječi objavljene u Svetom pismu“: „Nemojte ići u potragu za izvanrednim stvarima, nego radije uzmite Evanđelje, čitajte ga i sve će vam biti jasno“ (12.11.1982.). U Noti se kao problematične navode i poruke koje Gospi pripisuju izraze “moj plan”, “moj projekt”, riječi koje bi “mogle zbuniti. Zapravo, sve što Marija čini uvijek je u službi Gospodinova plana”. Ne smijemo pogrješno dodjeljivati Mariji “mjesto koje je jedinstveno i isključivo za Sina Božjega”.
Odobreno javno štovanje
Iako to ne podrazumijeva proglašenje nadnaravnosti, i podsjećajući da nitko nije obvezan vjerovati u to, nihil obstat – koje je izdao mostarski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – upućuje da vjernici “mogu putem tog duhovnog prijedloga dobiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život te dopušta javno štovanje”. U Noti se također precizira da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka “ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla”. Crkvene vlasti u mjestima gdje je takvo iskustvo prisutno, pozvane su cijeniti pastoralnu vrijednost i “također promicati širenje tog duhovnog prijedloga”. Dikasterij na kraju potiče one koji idu u Međugorje “da prihvate kako se na hodočašće ne ide radi susreta s navodnim vidiocima, nego radi susreta s Marijom, Kraljicom mira”, javlja Vatican News.
Mons. Petar Palić objavio je, 19. rujna 2024. Dekret
Nakon što je Dikasterij za nauk vjere, 19. rujna 2024. izdao Notu „Kraljica mira – o duhovnom iskustvu vezanim za Međugorje“ koju je, 28. kolovoza 2024. odobrio Sveti Otac Franjo, a kojom se izjavljuje da su, s obzirom na navedeno duhovno iskustvo, ”ispunjeni uvjeti za nastaviti s odlukom nihil obstat”, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić objavio je, 19. rujna 2024. Dekret u vezi s duhovnim iskustvom vezanim za Međugorje koji u nastavku donosimo u cijelosti:
‘Uzimajući u obzir potrebu da se zaključi razlučivanje o fenomenima vezanim uz pobožnost prema Mariji „Kraljici Mira“ u Međugorju, posebno u svjetlu trenutne situacije i odluka koje su već donesene u vezi s pastoralnim usmjerenjem, kao i potrebu da se pruže neka objašnjenja s obzirom na ovo; U svjetlu Normi za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena, koje je izdao Dikasterij za nauk vjere 17. svibnja 2024.; Budući da je Sveti Otac Franjo već poduzeo mjere kako bi osigurao duhovnu pratnju vjernika koji se žele pridržavati ovog duhovnog prijedloga; Budući da je Apostolski vizitator, koji boravi na tom mjestu, izrazio vrlo pozitivno mišljenje o duhovnom ozračju i izrazima pobožnosti u Međugorju; Prihvaćajući sinovskom poslušnošću Notu „Kraljica mira – o duhovnom iskustvu vezanim za Međugorje“, koju je odobrio Sveti Otac Franjo, 28. kolovoza 2024., a koju je izdao Dikasterij za nauk vjere, 19. rujna 2024., kojom se izjavljuje da su, s obzirom na navedeno duhovno iskustvo, „da su ispunjeni uvjeti za nastaviti s odlukom nihil obstat“; Imajući na umu pozitivnu ocjenu, ali i pojašnjenja koja se izražavaju u navedenoj Noti o porukama vezanim uz duhovno iskustvo Međugorja, posebno o tome da skup poruka pripisanih Kraljici Mira iz Međugorja ima veliku duhovnu vrijednost i izražava, različitim riječima, stalni evanđeoski nauk, uvijek stavljajući u središte pouzdanje u Boga kroz potpuno pouzdanje u Mariju, da se bude oruđe mira; Svjestan drugih pozitivnih i ne manje važnih aspekata ovih poruka – dobro istaknutih u navedenoj Noti – kao što su oni koji jasno stavljaju Marijin zagovor i djelovanje podređeni Isusu Kristu, tvorcu milosti i spasenja u svakoj osobi; oni koji nude snažnu teocentričnu viziju duhovnog života i pozivaju na vjerno pouzdanje u Boga koji je ljubav; oni koji se odnose na važnost traženja pomoći Duha Svetoga i potrebu napuštanja svjetovnog načina života te pretjerane navezanosti na zemaljska dobra uz učestale pozive na obraćenje, što su osnovni uvjeti za postizanje istinskog mira u svijetu; oni koji potiču na nepodcjenjivanje ozbiljnosti zla i grijeha te na borbu protiv zla i utjecaja Sotone; oni koji ističu da je temeljna kršćanska obveza molitva, zajedno s preporukom konkretne bratske ljubavi koja prati, daruje, služi, oprašta, blizu je siromasima, ne zaboravljajući nikada na crkvenu dimenziju zajedništva s cijelom Crkvom, s pastirima i također sa Svetim Ocem; S obzirom na obilje svjedočanstava vjernika i pastira o brojnim pozitivnim plodovima vezanim uz pobožnost prema Mariji „Kraljici Mira“; Na kraju, imajući u vidu činjenicu da ovaj fenomen uvelike nadilazi Mostarsko-duvanjsku biskupiju do te mjere da se pobožnost proširila cijelim svijetom; odlučujem da ništa ne priječi (nihil obstat) ”da se cijeni pastoralna vrijednost i da se promiče širenje ovog duhovnog prijedloga pa i mogućim hodočašćima” (Norme, br. 17); da su vjernici, kad je u pitanju pobožnost prema Mariji „Kraljici Mira“, ”ovlašteni da je se pridržavaju na razborit način” (Norme, čl. 22, §1: usp. Benedikt XVI., Verbum Domini, br. 14), iako to ne podrazumijeva odobravanje nadnaravnog karaktera fenomena o kojemu je riječ (usp. Norme, čl. 22, §2), uz napomenu da vjernici nisu dužni vjerovati u to; da su svećenici ove Biskupije, prihvaćajući i poštujući odluku Crkve, slobodni pristati ili ne pristati uz ovaj duhovni prijedlog; da se Apostolskog vizitatora poštuje i sluša u odlukama koje će donositi u situacijama koje se mogu pojaviti. Zbog široke rasprostranjenosti pobožnosti prema Mariji „Kraljici Mira“ po cijelom svijetu, ne dovodeći u pitanje ovlast svakog dijecezanskog biskupa da o ovoj stvari samostalno odlučuje sukladno čl. 7, §3 Normi za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena, određujem da se ovaj dekret objavi 19. rujna 2024.”
www.tomislavnews.com
