Nakon tri godine, Međunarodno istražno povjerenstvo za Međugorje zaključilo je rad, a izvještaj će predati Kongregaciji za nauk vjere, koja će potom izvijestiti papu Franu, a tek tada i čitav katolički svijet. Ovu vijest s nestrpljenjem očekuju u župi u kojoj se u lipnju 1981. godine Blažena Djevica Marija navodno ukazala pred šestero vidjelaca, najprije redovito na Podbrdu, a poslije u različitim terminima i mjestima. Međugorje je u međuvremenu postalo jedno od značajnijih katoličkih hodočasničkih punktova u ovom dijelu Europe, s posjetom od milijun vjernika godišnje sa svih strana svijeta. Jedno priznaju i najžešći zagovaratelji ukazanja – vatikansko priznanje vjerodostojnosti čudesnih događaja sigurno neće biti na dnevnom redu sve dok se ukazanja nastavljaju. Kad bi se to dogodilo, Međugorje bi postalo “megasvetište” poput Lourdesa, Fatime i Guadalupe, a broj katolika koji ondje dolaze rapidno bi se povećao. Mostarski biskupi u oporbi S druge strane, međugorska događanja imaju jaku oporbu u mjesnim, mostarskim biskupima, najprije pokojnom msgr. Pavlu Žaniću, koji je bio ordinarij u vrijeme početka fenomena, a zatim i njegovu nasljedniku. Oni sumnjaju u Gospine poruke u kojima je “govorila” protiv biskupa, što je teološki paradoksalno i jedan od jakih dokaza neautentičnosti, kao i brojka od 40 tisuća javljanja u tridesetak godina. Zbog negativnog mišljenja mjesnog ordinarija, do danas nisu odobrena službena hodočašća u Međugorje, iako s hodočasnicima dolaze i svećenici, pa čak i kardinali. Međutim, nitko ne spori vjersku obnovu koja se događa u malom mjestu u hercegovačkom kamenjaru – na tisuće svjedočanstava o obraćenjima i povratku vjeri, posebno kroz sakramente ispovijedi i pričesti, te neprestano postojanje “fame”, odnosno glasa o posvećenosti tog mjesta. Zanimljivo je i kako nebrojena medicinska istraživanja i crkvena ispitivanja nad vidiocima nisu donijela traga o mogućoj prijevari. Ova Komisija, kao i prethodna, proučava različite dokumente i razmatra kronologiju zbivanja te istražuje izlječenja o kojima su zabilježena svjedočanstva. Međugorsku župu anonimno su obilazili vatikanski “istražitelji” kojima je cilj podnijeti nezavisna izvješća o pastoralnom radu i svemu što se zbiva oko mjesta ukazanja. Povjerenstvo od 17 članova, kojim predsjeda rimski kardinal Camillo Ruini, najvjerojatnije će tajno glasovati o tome kakvo će stajalište predložiti Kongregaciji za nauk vjere. Zbog toga su moguća dva rješenja Komisije: ili da se potvrdi stav iz 1991. godine, kako se “na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može utvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama”, ili da se Međugorju prizna status marijanskog svetišta, pa se u tom slučaju mogu odobriti i službena hodočašća. Primjer za takav status su nacionalna svetišta poput Marije Bistrice, Gospe Sinjske ili najstarijih dalmatinskih svetišta, Gospe od Otoka u Solinu i Gospe od Pojišana u Splitu. Postoji i mogućnost da se međugorska župa poput enklave “izvuče” iz nadležnosti mostarskog biskupa i stavi pod izravnu upravu i promatranje Vatikana na čelu s vikarom. Kako god rješenje bilo, masovna hodočašća u Međugorje će se nastaviti. Slobodna Dalmacija/TN
