Ovih je dana održana Konferencija za medije u JP Elektroprivrede HZHB d.d. Mostar, na kojoj je generalni direktor Nikola Krešić predstavio rezultate poslovanja za siječanj i veljaču 2013. godine, te prioritete u poslovanju, ali i još nekoliko zanimljivih podataka iz ovog poduzeća!
Zanimljivi su, recimo, podaci o povećanoj proizvodnji električne energije u ova dva mjeseca, potom o prioritetima realiziranja projekata, vrijedi pročitati informaciju o (visokim)plaćama uposlenika i naknadi za topli obrok, po kojima u ovom Javnom poduzeću nema krize, dapače! Zanimljivo je i pohvalno da će ove godine EP HZHB u radni odnos primiti 120 novih radnika, a ima toga još, a sve prenosimo sa službene web stranice EPHZHB, a vrijedi pročitati!
PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Usporedba proizvodnje 2010. i 2012. godine
JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar jedna je od rijetkih elektroprivreda koja ima samo hidroelektrane kao proizvodne objekte i koliko ovisi o hidrologiji najbolje govori podatak o proizvodnji električne energije u 2010. i 2012. godini.
Naime, proizvodnja el. energije u 2010. godini bila je 2604 GWh, a u 2012. godini samo 1229 GWh. Dakle, više nego duplo manje što je naravno uvjetovano lošim hidrološkim prilikama prošle godine.
Plan i proizvodnja u 2013. godini
Prema usvojenoj Elektroenergetskoj bilanci za 2013. godinu, planirana je proizvodnja od 1376 GWh, a nabava nedostajućih količina el. energije na tržištu u iznosu od 1400 GWh.
Planirana je proizvodnja za razdoblje siječanj-veljača u iznosu od 277,2 GWh, a ostvarena je u iznosu od 650 GWh (indeks 234). Po elektroenergetskoj bilanci za ovo razdoblje planirana je nabava el. energije na tržištu u iznosu od 195,28 GWh, a ostvarena je u iznosu od 101 GWh (indeks 52).
Takva proizvodnja ostvarena je zahvaljujući redovitom održavanju i visokoj pogonskoj spremnosti proizvodnih objekata i povoljnim hidrološkim prilikama. Bilo je dana kada je svih 15 proizvodnih agregata (osim jednoga u Rami) radilo maksimalnom snagom.
Moram naglasiti da je u ovom razdoblju CHE Čapljina proizvela 339 GWh, a u veljači je ostvarila proizvodnju od 187 GWh što predstavlja maksimalnu mjesečnu proizvodnju od puštanja u pogon 1979. godine.
Uz navedene razloge, takav samo rezultat ostvarili i racionalnim korištenjem svih naših kapaciteta, smanjenjem troškova poslovanja gdje god smo mogli, posebice smanjenjem troškova nabave električne energije na tržištu te dobrim upravljanjem i dobrim financijskim efektima trgovanja na tržištu el. energije.
Procijenjena dobit EPHZHB na dan 28.2.2013. godine iznosi oko 42 milijuna KM.
Naglašavam da Elektroprivreda HZ HB ima sve pozitivne pokazatelje likvidnosti, i redovito izmiruje sve svoje obveze bilo da se radi o državi, dobavljačima, uposlenicima, lokalnoj zajednici i drugim.
BROJ UPOSLENIKA U DRUŠTVU I PLAN UPOŠLJAVANJA
Trenutačno je u Elektroprivredi HZ HB s danom 28. veljače 2013. uposleno 1870 uposlenika (uključujući i pripravnike na određeno vrijeme), dok je s 31. 11. 2011. bilo ukupno 1883 uposlenika (uključujući i pripravnike na određeno vrijeme).
Napisi pojedinih medija o upošljavanju 200 radnika za vrijeme ove Uprave, čiste su dezinformacije koje smo nekoliko puta uzaludno demantirali.
Prava je istina kako je u 2012. godini uposleno ukupno 70 novih uposlenika, i to 31 na neodređeno i 39 na određeno vrijeme kao pripravnici. Radi se o pripravnicima uglavnom srednje stručne spreme kojima je već istekao pripravnički staž početkom ove godine.
Većina njih danas nisu uposlenici ovoga poduzeća kao niti većina pripravnika angažirani u 2011. godini čiji je pripravnički staž istekao tijekom prošle godine.
Dakle, vidljivo je kako je danas broj uposlenika čak manji (za 13 uposlenika), nego što je to bilo krajem 2011. godine (od kada je imenovana nova Uprava).
Ovdje ću spomenuti i podatak, od kada je djelatnost Prijenosa izdvojena odnosno postala sastavnim dijelom nove kompanije Elektroprijenos BiH (2006 godine), u Elektroprivredi HZ HB do kraja 2011. godine uposleno je ukupno novih 322 uposlenika što prosječno godišnje iznosi 64 uposlenika na neodređeno vrijeme, u proteklih 5 godina.
Plan prijama uposlenika u 2013. godini
U 2013. godini 28 uposlenika odlazi u mirovinu, 2014. godini 31, a u 2015. godini 34 uposlenika.
Planom za ovu godinu predložen je prijem 120 novih uposlenika, a zahtjevi za novim uposlenicima iz pojedinih organizacijskih jedinica bili su puno veći. S obzirom na specifičnost djelatnosti novi uposlenici kako bi zamijenili postojeće moraju proći obuku kako bi se osposobili za posao. Ne mogu se dovesti ljudi s ulice da budu monteri, uklopničari, strojari, inženjeri i ostali kadrovi koji su nam nužni za bolje funkcioniranje svih organizacijskih jedinica poduzeća.
PLAĆE I OSTALA PRIMANJA UPOSLENIKA
Točno je da su plaće u posljednjem kvartalu 2012. godine smanjene za 5% što na godišnjoj razini predstavlja smanjenje od 1,4 %. Bruto je satnica smanjena s 4,4 na 4,2 KM.
Prosječna neto plaća po radniku je prije smanjenja iznosila 1727 KM, a poslije 1671 KM. Topli obrok za razdoblje listopad – prosinac iznosi 16,72 KM po danu, što za prosječni radni mjesec iznosi 367,84 KM.
U 2012. godini sukladno kolektivnom ugovoru isplaćen je regres u iznosu 70% neto plaće, a i jubilarne nagrade za ostvareni radni staž. Točno je da nije isplaćena božićnica, naknade za umirovljenike i darove djeci uposlenika, što je u skladu s postojećim aktima. Plaće i ostala primanja uposlenika tijekom cijele 2012. godine isplaćivana su redovito, a za isplatu istih nisu korištena nikakva kreditna sredstva.
DRUŠTVENA ODGOVORNOST I POMOĆ LOKALNIM ZAJEDNICAMA
Po osnovu zakona o izdvajanju dijela prihoda ostvarenoga korištenjem hidroakumulacijskih objekata na ime te naknade općinama koje na svom prostoru imaju akumulacije isplaćeno je za razdoblje 2009. godine do 28. veljače 2013. nešto više od 70 milijuna KM (detaljan je prikaz uplaćenih sredstava po općinama u tabelarnom prikazu).
Primjera radi na ime ove naknade od prihoda ostvarenih proizvodnjom električne energije u CHE Čapljina u razdoblju siječanj-veljača 2013. godine bit će isplaćeno općinama Čapljina, Neum i Ravno iznos od 3.390.000 KM.
Na temelju zaključka Doma naroda Parlamenta FBIH općine su dužne najmanje 50% tih sredstava investirati u projekte na područjima koja su oštećena hidroakumulacijom. Kontrolu obračuna i utroška sredstava vrši Federalnom ministarstvo financija, a JP Elektroprivreda HZ HB redovito vrši obračun i uplate tih sredstava.
REALIZACIJA PROJEKATA
Kada su u pitanju projekti odnosno kapitalne investicije kojih imamo u svim organizacijskim jedinicama, realiziramo ih sukladno našim mogućnostima. Dakako, najviše je proizvodnih kapaciteta koji su nam nužni za povećanje proizvodnje.
HE Mostarsko blato
HE Mostarsko blato druga je hidroelektrana koju je ovo poduzeća izgradilo nakon rata i službno je puštena u probni rad 13.5.2012. godine. Prošle je godine završen i odvodni kanal rijeka Jasenica – Neretva i dio kompenzacijskoga bazena u Mostarskom blatu. U tijeku su završna ispitivanja agregata i elektrana trenutačno radi punim kapacitetom. U protekla dva mjeseca tekuće godine proizvela je 47,6 GWh električne energije. U 2013. godini planirani su radovi u Mostarskom blatu na završetku kompenzacijskog bazena i dovodnih kanala.
Prioritetni elektroenergetski objekti
Od ranije je poznato da je odlukom Vlade FBiH o proglašenju javnoga interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata Elektroprivreda HZ HB određena nositeljem aktivnosti za 11 novih proizvodnih objekata (šest hidroelektrana, četiri vjetroelektrane i integralni projekt rudnika i termoelektrane).
Najintenzivnije se radi na projektima VE Mesihovina, Crpne HE Vrilo i male HE Mokronoge u Tomislavgradu.
VE Mesihovina
Ipak, izdvojio bih VE Mesihovina na kojoj je najviše urađeno, kao prvoj vjetroelektrani u BiH. Njezina je vrijednost 78 milijuna eura, instalirani kapacitet do 66 megavata što predstavlja najveći kapacitet među vjetroelektrana na ovim prostorima.
Izvršeno su brojne aktivnosti u proteklom razdoblju i nadam se da ćemo krajem 2015. godine proizvesti prve kilovat sate.
Bilo je tu dosta problema zbog neusklađenosti ili čak i nepostojanja pojedinih zakonskih propisa koji reguliraju imovinsko-pravne odnose.
U ožujku 2011. god. ishodili smo urbanističku suglasnost na godinu dana, produljili je za 1 god. i u siječnju 2013. god. ishodili načelno odobrenje za gradnju. Mislim da ima i objektivnih, ali i subjektivnih slabosti.
No s obzirom na to da je ovo prvi takav objekt u BiH nadam se da ćemo ga realizirati kako sam i rekao. Mislim da je ovo projekt koji može biti i drugima primjer koliko ga je složeno realizirati, odnosno da se mogu izvući pouku na iskustvima koja smo mi stjecali kako bi ga realizirali uz što manje problema.
Tu je i veliki projekt revitalizacije HE Rama koji je u tijeku, a čija ukupna vrijednost iznosi 39 milijuna eura.
Imamo također projekte i u Distribuciji, Opskrbi… no neću detaljizirati budući da nam to nije današnja prioritetna tema.
SURADNJA I POTPORA RADU SINDIKATA ELEKTROPRIVREDE HZ HB
Potaknuti Zahtjevom NSUEPHZHB za smjenu Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, objavljenom u medijima proteklih dana, ovom prilikom želimo istaći da Uprava Društva i danas i kada su okolnosti za poslovanje bile puno teže – ispunja sve obveze predviđene Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom.
Osim toga, za primjer ću navesti kako je Uprava u protekloj godini Sindikatu uplatila 155.730,09 KM na ime plaća i nekih troškova.
Najveći dio od 105.730,09 KM odnosi se na plaće i doprinose predsjedniku i tajniku Sindikata, te za troškove telefona.
Naime, sukladno aktima Društva predsjednik Sindikata do 1.12.2012. godine imao je pravo na neograničenu potrošnju troškova mobitela, dok od 1.12.2012. godine ima ograničenje od 500,00 KM. Također, Uprava Društva dužna je predsjedniku Sindikata osigurati i vozilo koje koristi bez ograničenja.
Navedeni podatci pokazuju da predsjednik i tajnik Sindikata imaju neznatno niže plaće u odnosu na članove Uprave poduzeća, a za svoj „rad„ nemaju nikakvu odgovornost.
Za Športske igre na Vlašiću prošle godine uplaćeno je 45.000,00 KM, za Okrugli stol Sindikata energetske zajednice jugoistočne Europe na Kupresu uplaćeno je 5.000,00 KM.
Zanimljivo je istaknuti da, uz to što Sindikat na gore navedeno nije imao nikakvih primjedaba, nikad nije dostavio izvješće Upravi o utrošku navedenih sredstava i o svom poslovanju uopće.
Naravno, u ova sredstva nisu uključena sredstva od sindikalne članarine, koja naša računovodstva po organizacijskim jedinicama redovito mjesečno obračunavaju i uplaćuju na račun Sindikata.
Tko će ga znati, uz sve navedeno vezano za status i primanja uposlenika, možda uistinu treba smijeniti ovakvu Upravu!?
I na kraju da dodam jednu zanimljivu činjenicu. Čudi nas da čelništvo Sindikata nije tražio smjenu tada aktualne Uprave koja je izdvajala po 2,5 milijuna KM za zgrade koje, piše na službenoj web stranici Elektroprivrede HZHB, d.d. Mostar.
www.tomislavnews.com
