Talog kave, koji najčešće završava u smeću, može biti vrlo koristan. Djelatnici jedne tvrtke na jugu Engleske već godinama obilaze lokalne kafiće i vade talog iz smeća te ga koriste kao supstrat za uzgoj gljiva.
Zaposlenik tvrtke Espresso Mushroom Company biciklom obilazi kafiće na području West Sussexa i skuplja prah bogat hranjivim tvarima.
“Svakog dana diljem zemlje u smeće se baci nekoliko stotina tona taloga kave. To je potpuno nepotrebno i zaista je šteta jer nije riječ o otpadu nego resursu”, kaže Robbie Georgiou.
U sjedištu te tvrtke prah se miješa sa sporama, a potrebno je nekoliko tjedana da bi iz njih izrasle gljive.
“Gljive se po svojoj prirodi bave recikliranjem. Koriste druge organizme i tvari, te ih ponovio pretvaraju u nutrijente koje zatim koriste drugi organizmi. One tako razgrađuju kavu i potom je koriste kao hranu kojom stvaraju hranu za nas”, objašnjava Georgiou.
Mješavina kave i spora najprije mora provesti četiri tjedna u mračnom i vlažnom podrumu.
Gljive za luksuzne restorane
Od ove engleske tvrtke gljive uglavnom otkupljuju luksuzni restorani, a koriste ih kao sastojak u azijskim juhama.
Alex Georgiou kaže da mnogi pitaju imaju li gljive okus po kavi i sadrže li kofein.
“Nemaju, ali supstrat ipak utječe na okus i svježinu gljiva”, zaključuje Georgiou.
Skupa delicija
Baš kao i Englezi, na istu ideju došla je i jedna tvrtka iz Berlina, koja također koristi talog kave za uzgoj gljiva. Uzgojem plemenitih gljiva bavi se od 2012., a svoje je metode i patentirala. Mjesečno proizvede oko pola tone gljiva, a cijena jednog kilograma je 18 eura.
Na korištenju onoga što bi kafići inače bacili stvorili uspješan obiteljski biznis
Mladi slavonski bračni par prije šest godina krenuo je trbuhom za kruhom i bolju budućnost pronašli su u Dalmaciji.
‘Kava je dobra zbog toga što ima te nutrijente koji su potrebni gljivama odnosno pomoću kojih se gljive hrane’, rekao je Zvonko Trconić koji ostatke kave iz kafića koristi za uzgoj gljiva bukovača.
Pakiranje taloga kave može dati 1,5 kg bukovača. Zvonko je jedini u ovom dijelu Europe osmislio način kako gljive mogu rasti u svakom domu.
Trnovit put do uspjeha
“Htio sam nešto napraviti, da kupac kada kupi, da dobije svoju svježu gljivu kod kuće i to mi je uspjelo sa kavom”, ispričao je Zvonko za Dnevnik.hr.
Put do uspjeha bio je trnovit. Zvonko i njegova supruga slavonske oranice silom prilika morali su zamijeniti morem. Prije šest godina iz Strošinaca su krenuli trbuhom za kruhom nakon što su oboje ostali bez posla. Igrom slučaja došli su u Split.
U Dalmaciji su počeli novi život. Uz puno muke – posao je ipak krenuo. Na mjesec proizvede oko pola tone gljiva. Sve proda, a unatoč jedinstvenom ekološkom uzgoju, sve financiraju sami. Zahvaljujući upravo vlastitom trudu Zvonko i Goranka su sami sebi osigurali posao
Danas.hr/TN
