Još od proljetos u većini sela na području općine Tomislavgrad najezda je kuna (zvijeri), a ne kune, hrvatske valute koja se povlači pred eurom.
Naime, svakodnevno nam se javljaju čitatelji s problemom najezde kuna u duvanjskim selima, koje pričinjavaju velike štete na tavanima, podrumima, a tamo gdje one borave širi se neugodna miris. Kune, u duvanjskom kraju često se nazivaju džudžanima, uvijek je bilo na duvanjskom području, ali ove godina više nego ikada, pa prave štete u kokošinjcima, u kavezima gdje se uzgajaju zečevi, jer su jako proždrljive. Veliku štetu naprave i na kabelima jer ih pregrizu.
“Poznat mi je taj problem u duvanjskim selima, a vjerojatno i mnogo šire gdje je mir i tišina, a u našim selima uglavnom nema mnogo buke, a ima napuštenih kuća, ruševina, gdje im je pogodno razmnožavati se, imaju dovoljno hrane koja se, najčešće, nekontrolirano baca. Dakle, najezda kuna je tamo gdje im je toplo, mirno i gdje imaju dovoljno hrane, koju lako nađu u kantama za smeće, ali i mali sisavci, ptice i žabe dio su njihovog jelovniku“, rekao nam je jutros inspektor veterinarstva u HBŽ, gospodin Stipe Čirko, dodajući kako nam stižu hladniji dani pa treba obratiti pozornost jer će se kune uvlačiti u vozila, kod motora gdje im je toplo, a događa se i da pregrizu kabele, žice u vozilu.
Veterinar Čirko ističe kako je kuna vrlo sramežljiva zvijer i noćna je lovica, danju se povlači u svoju jazbinu, koja se najčešće nalazi u stajama, garažama ili tavanima. Poznato je da se kuna može uvući i kroz najmanji otvor, “kroz ključaonicu”, pa je najbolja zaštita zatvoriti sve otvore koji vode do tavana, podruma, kokošinjaca, u vozilu…”, preporuka je gospodina Čirke koji dodaje da nema efikasnog sredstva za zaštitu od kuna. Pokušalo se s postavljanjem zamki, klopki, ljepila… nije mnogo pomoglo, jer se u njih najčešće uhvate mačke, a kune rijetko.
Evo što u enciklopediji piše o kunama: Kune (Mustelidae) su porodica psolikih zvijeri. To je porodica u koju pripada vrlo veliki broj vrsta. Razvili su se prije oko 40 milijuna godina (oligocen) usporedo s razvojem glodavaca.
U ovu porodicu pripadaju, primjerice, kuna zlatica, lasica, tvor, hermelin, jazavac i vidra. Ali kada se govori o kunama, u Hrvatskoj se najčešće misli na kunu bjelicu ili, eventualno, na kunu zlaticu.
Zbog krvoločnosti i proždrljivosti čine znatne štete, ali isto i znatne koristi uništavanjem štetnih sitnih glodavaca.
Dlaka im je vrlo fina, pa se u toj porodici nalazi nekoliko hrvatskih najvrjednijih krznaša.
Žive do 2000 metara visine.
Od veterinara Čirke doznajemo kako je u duvanjskom kraju najezda i puhova, koji ne prave veliku štetu, osim što se po noći, na tavanima, čuje njihovo puhanje, a hrane se orasima, lješnjacima, dakle veliki su probirljivci kad je hrana u pitanju. Uskoro će hladno vrijeme, zima, koju puhovi prespavaju. Malo je poznato da se na nekim hrvatskim otocima spravlja ukusna hrana, delicija od puhova.
Puhovi (Myoxidae), por. sisavaca iz reda glodavaca (Rodentia). Nalik su vjevericama, no građom su srodniji miševima. Noge su im kratke, prilagođene penjanju, rep dug i kitnjast, dlaka mekana. Tijelo im je dugo do 19 cm, a rep do 16 cm. Za zubalo su karakteristična dva oštra, duga sjekutića (glodnjaci) u svakoj čeljusti. Uglavnom su aktivni noću. Prikupljaju veliku količinu plodova, a hrane se kukcima, pticama i njihovim jajima. Jedu uspravljeni na stražnje noge, a hranu prinose ustima prednjim nogama. U umjerenom pojasu zimi spavaju zimski san. Većinom žive samački. (enciklopedija.hr)
www.tomislavnews.com/Foto ilustracija
