BiH Vijesti

ZASLUŽILI SU I KOLAČE: Evo tko je do sada dobio’ bijeli kruh’

351Pregleda

Od oko 80 dužnosnika na razini BiH, kojima zakon omogućava da i po isteku mandata primaju plaću, do sada je 12 političara iz saziva 2010-2014. godina već dobilo novčane naknade, poznatije kao “bijeli kruh”.

Naknade za prosinac dobilo je 12 zastupnika iz sad već bivšeg saziva Zastupničkog doma bh. parlamenta, a među njima čak i zastupnici koji imaju privatne tvrtke, pa i oni koji su se zaposlili po odlasku iz parlamenta, pišu Nezavisne.

Svima njima je ukupno isplaćeno 37.995 KM za prosinac, a važeći Zakon o plaćama u institucijama BiH dopušta im da ovu privilegiju koriste još 11 mjeseci. Isplatu ovih “naknada za produženje radno-pravnog statusa” rješenjem je dozvolila parlamentarna Komisija za administrativne poslove nakon što je od bivših zastupnika dobila dokaze da se oni ne mogu vratiti kod bivših poslodavaca.

Zijad Jagodić, bivši zastupnik SDA, nakon što je dobio oko 3.200 KM “bijelog kruha” za prosinac, ustvrdio je da je sramotno što dužnosnici uz dobra ranija primanja imaju pravo i na ovu privilegiju.

“Dobio sam prvu naknadu. Sad radim na privatnom fakultetu u Brčkom. Još sam i sudski vještak i tumač. Ja ne bih ni koristio pravo na ‘bijeli kruh’ da se do sada formirala izvršna vlast na razini BiH, jer mi je stranka obećala funkciju”, izjavio je Jagodić.

Dodao je da je na fakultetu u Brčkom, po okončanju mandata, mogao zasnovati i stalni radni odnos, pa i ponovo osnovati privatnu konsultantsku tvrtku.

“No, nisam to učinio jer bih se zapleo u procedure pokretanja svog biznisa, a onda bih to morao naprečac gasiti zbog pozicije u izvršnoj vlasti. Čim se to dogodi, prestat ću koristiti ‘bijeli kruh’”, rekao je Jagodić.

Tvrdi da se i on, kao i njegova stranka, zalaže za racionalizaciju javne potrošnje, pa i ukidanje prava na plaće po isteku mandata.

“Ružno se osjećam zbog priče o ‘bijelom kruhu’. Čemu ta prava? Kakav je to zastupnik ako se po isteku mandata ne može zaposliti? Kako će se onda boriti za interese građana”, upitao je Jagodić, koji je primio naknadu.

Na spisku onih koji su dobili “bijeli kruh” za prosinac je i bivši zastupnik HSP-a u bh. parlamentu Zvonko Jurišić, inače vlasnik stomatološke ordinacije u Posušju. Jurišić je administrativnoj komisiji dokazao da se ne može vratiti u svoju tvrtku.

“Nisam gledao na račun, ali mislim da sam dobio prvu naknadu. Sad čekam da se izmijeni Zakon o plaćama i da se ovo pravo ukine, jer je neprimjereno da dužnosnici, nakon mandata s ogromnim primanjima, dobiju još 12 plaća”, rekao je Jurišić, ne sporeći da ima svoju stomatološku ordinaciju u kojoj je radio i za vrijeme zastupničkog mandata.

Nije osporio ni primjedbu da se, kad je već za njeno ukidanje, mogao odreći ove povlastice.

“Jesam još vlasnik, ali ordinacija više ne radi. Zato sam i rekao da se ne mogu vratiti kod ranijeg poslodavca”, rekao je Juršić za Nezavisne, koji je za prosinac dobio oko 3.160 KM “bijelog kruha”.

Za razliku od Jurišića i Jagodića, bivši zastupnik Narodne stranke Radom za boljitak Mladen Ivanković Lijanović smatra da nije prioritet ukidanje prava dužnosnicima da primaju plaću 12 mjeseci poslije isteka mandata.

“To nije ni među 20 naših prioriteta. Može se više uštedjeti smanjivanjem glomazne administracije. Ja sam se mogao vratiti i vratio sam se bivšem poslodavcu, ali taj poslodavac nema prihoda da me plaća pa zato koristim zakonsko pravo na ‘bijeli kruh’”, ustvrdio je Ivanković Lijanović.

Njegov poslodavac je NS Radom za boljitak, čiji je on predsjednik.

“Imam posao, ali nemam prihoda jer stranka nije prešla izborni prag, a nema ni donatora koji bi je financirali. Zato je i ja od ‘bijelog kruha’ pomažem”, dodao je Ivanković Lijanović, kojem je na račun uplaćeno 3.113 KM prosinačke naknade.

“Bijeli kruh” za isti mjesec isplaćen je i bivšim zastupnicima Slavku Jovičiću, Miloradu Živkoviću i Dragi Kalabiću iz SNSD-a. Isto zakonsko pravo iskoristili su i bivši HDZ-ovi zastupnici Niko Lozančić, Dragan Vrankić i Mato Franjičević. Novac su, po istom osnovu, nakon dokaza da se ne mogu vratiti kod ranijeg poslodavca, dobili i Nermin Purić (DNZ), Ismeta Dervoz (SBB) i Darko Babalj (SDS). Babalj je nedavno preuzeo mandat izaslanika u Domu naroda parlamenta BiH pa će, ako u ovom domu zasnuje stalni radni odnos, izgubiti pravo da još 11 mjeseci prima “bijeli kruh”.

Lazar Prodanović, zastupnik  SNSD-a u novom sazivu Zastupničkog doma, smatra da previše komotno koriste privilegije garantirane zakonom, a činjenicu da “bijeli kruh” dobijaju i privatni poduzetnici, šefovi stranaka i profesori na fakultetu, smatra izrugivanjem zakonu.

“Nadam se da ćemo uskoro, kad usvojimo izmjene Zakona o plaćama u institucijama BiH, sustavno riješiti ovaj problem. Nije izborna godina i mislim da će izmjene biti usvojene i da će biti izbrisana odredba o ‘bijelom kruhu’”, kazao je Prodanović, istaknuvši da se ta, nova odredba neće moći odnositi na dužnosnike koji sad završavaju svoj mandat u bh. institucijama.

Da je nemoguća retroaktivna primjena Zakona o plaćama upozorava i Dragutin Rodić, predsjedavajući prošlog saziva Zajedničke komisije za administrativne poslove i ponovo izabrani izaslanik u Domu naroda.

“Kao predsjedavajući Komisije potpisao sam rješenja za ‘bijeli kruh’ jer su svi dostavili neophodne dokaze”, rekao je Rodić.

On je uvjeren da će, ako bude iskrene političke volje, biti usvojene predložene izmjene Zakona o plaćama u institucijama BiH, koje će ukinuti pravo na naknade poslije okončanja mandata u institucijama BiH.

Dobitnici naknade za prosinac:

Darko Babalj

Zijad Jagodić

Slavko Jovičić

Niko Lozančić

Drago Kalabić

Mato Franjičević

Ismeta Dervoz

Zvonko Jurišić

Mladen Ivanković Lijanović

Nermin Purić

Dragan Vrankić

Milorad Živković

Pravo na “bijeli kruh”, prema rješenju Komisije za administrativne poslove, imaju i četiri izaslanika iz bivšeg saziva Doma naroda: Ognjen Tadić, Martin Raguž, Krunoslav Vrdoljak i Stjepan Krešić.

Raguž kaže da pravo neće koristiti jer je, kao i Tadić, ponovo izabran u Dom naroda bh. prlamenta, gdje će imati stalni radni odnos. Krešić je najavio da će koristiti ovo pravo i to šest mjeseci, jer kasnije “ide u privatni biznis”.

Rješenja za ove izaslanike donesena su prije nego što je 29. siječnja konstituiran novi saziva Doma naroda pa nije bilo poznato tko će od njih ponovo imati priliku četiri godine primati izaslaničku  plaću.

prvi.tv/TN