Pripreme za pastoralni pohod pape Franje Bosni i Hercegovini 6. lipnja dobro napreduju, a sve veća zabrinutost u toj zemlji zbog terorizma te planove nije dovela u pitanje, potvrdio je u intervjuu za Hinu predsjednik Biskupske konferencije BiH, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
Kardinal Puljić, koji je ujedno na čelu crkvenog odbora za pripremu lipanjskog posjeta pape Franje Sarajevu, Papinu odluku da pohodi BiH uspoređuje sa skrbi brižnog roditelja za bolesno dijete te ističe kako očekuje da taj događaj pridonese jačanju tako važnog povjerenja i razumijevanja unutar BiH. Vrhbosanski nadbiskup očekuje da papa Franjo tijekom susreta bosanskohercegovačke političare pozove na izgradnju mira i suživota na temeljima jednakih prava i sloboda, uvažavanje različitosti i izgradnju jednakopravnosti na kulturnoj, nacionalnoj i vjerskoj razini. Kardinal Puljić također očekuje da će Papin posjet dodatno usmjeriti pažnju međunarodne zajednice na BiH, posebice istaknuvši važnom pomoć Europske unije u ostvarivanju stabilnosti i jednakopravnosti u toj zemlji.
Kako teku pripreme za najavljeni Papin pohod Sarajevu? Je li napad u Zvorniku i sve veća zabrinutost zbog terorizma nešto promijenila u prvotnim planovima?
– Vrlo sam zadovoljan radom Odbora za pripremu pastirskog pohoda pape Franje. Vrlo su odgovorni suradnici i predani, te s velikom ljubavlju rade svi na svom zadatku. Također je dobra suradnja i s državnim odborom, koja je jako važna. Posebno smo zadovoljni službom za sigurnost koja sve prati. Za sada nema nikakvih zastoja zbog događaja u Zvorniku. To je samo opravdalo ozbiljan pristup stvari službe sigurnosti.
Zanimanje za ovaj pohod je veliko još od same najave. Koliko se hodočasnika očekuje?
– Teško je unaprijed reći koliko će hodočasnika biti, ali se živo nadam da će svi uspjeti stati na stadion. Pripremili smo do 70 tisuća mjesta na stadionu Koševo. Prijave još teku te se nadam da će do 11. svibnja pristići sve prijave.
Što mislite da je prevagnulo u odluci da Papa pohodi baš BiH, a ne, primjerice, Hrvatsku?
– Na to pitanje ne bih znao odgovoriti. To bi trebalo pitati Papu. Predmnijevam da svaki roditelj više pažnje pokaže bolesnom djetetu nego zdravom. Papa je svjestan kroz što je prošla i kroz što još prolazi ova Crkva kao i cijela zemlja BiH. Tko poznaje duh ovog Pape razumjet će da mu je stalo posebno do onih kojima treba potpore i ohrabrenja.
Što možemo očekivati u državničkom dijelu posjeta? Kakve poruke Sveti Otac kani prenijeti političarima u BiH i može li on svojim autoritetom potaknuti prevladavanje razlika i konačno rješavanje problema u ovoj zemlji?
– Ovaj Papa je u svojim porukama vrlo jasan. Uvijek je na strani obespravljenih, siromašnih i onih koji trpe. Što će reći političarima ne znam, ali očekujem da ih pozove na izgradnju mira i suživota na temeljima jednakih prava i sloboda. Ne mislim da će nijekati našu različitost, ali je važno uvažavati različitost i graditi jednakopravnost i na kulturnoj, nacionalnoj i vjerskoj razini. To je jedini put – dijalog.
Mjesna Crkva još pati zbog ratnih stradanja. Može li Papin pohod potaknuti njezin oporavak i pridonijeti opstanku katolika u BiH, čiji se broj neprestano smanjuje?
– Treba reći da je sama najava Papina pohoda svratila pažnju cijeloga svijeta, posebno moćnika, na stanje BiH. Papa ne može promijeniti situaciju, ali će potaknuti one koji mogu stvar mijenjati da mijenjaju. Ljude koji su pogođeni ohrabrit će u nadi i podržati ljude da ne klonu duhom i da ne bježe sa svojih ognjišta. Posebno će biti važno da međunarodna zajednica, a prije svega Europska unija, poradi na stvaranju stabilnosti i jednakopravnosti u ovoj zemlji.
Predviđen je i susret pape Franje s predstavnicima drugih vjerskih zajednica. Na kojoj će se on razini zbiti i je li to poticaj ekumenskom dijalogu općenito? Poznato je da ga neke vjerske zajednice baš iskreno i ne žele.
– Naše je, s katoličke strane, ponuditi i stvarati dobru volju za dijalog. Važno je stvarati pozitivnu klimu. Mislim da su sada svi otvoreni za susret i za razgovor s Papom. Vjerujem da svi shvaćaju da nama nema druge, nego na ovoj zemlji i pod ovom kapom nebeskom živjeti u našoj različitosti i zajedno izgrađivati mir i sigurnost. Zato dijalog nema alternative.
BiH je i danas suočena s velikim kušnjama. EU joj je ponudila novu priliku, a lokalni političari ne štede obećanja, no konkretni pomaci još se čekaju. Koliko dugo se još može čekati?
– Nažalost, nije samo BiH suočena s brojnim kušnjama. Cijeli svijet je suočen s brojnim kušnjama: terorizam, izbjeglice, glad u svijetu, manjak radnih mjesta, mito i korupcija, kriminal itd. Sve se to odražava u većoj ili manjoj mjeri i u BiH. EU nije imala viziju. Brojni iz svjetskih sila su jedno govorili, a politički drugačije djelovali. Nisam siguran da im je jasno kako izgraditi mir i perspektivu u BiH. Da hoće i da im je stalo, ne bi izmislili ovakovu nakaradnu državu kako su je ustanovili u Daytonu.
