Zastupnički dom Federalnog parlamenta danas je, nakon cjelodnevne rasprave, usvojio je Zakon o povoljnijem prijevremenom umirovljenju branitelja.
Za ovaj zakon glasalo je 56 zastupnika, dok je 12 bilo protiv, a 12 suzdržano.
Zakon su podržali zastupnici SDP, SBB BiH, NSRzB, SBiH i HSP-a, dok su zastupnici iz dva HDZ-a bili protiv, a iz SDA suzdržani. Prema proceduri, on sada ide zastupnicima Doma naroda na potvrđivanje.
Ovaj zakon, koji je uvjet Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za nastavak aranžmana s B i H, na sveobuhvatan način regulira prava bivših pripadnika Oružanih snaga RBiH, kojima je priznato sudjelovanja u obrani države, zatim bivših pripadnika Vojske FBiH, pripadnika ratnog zapovjednog sastava policije, zatim ratnih vojnih invalida s procentom invalidnosti većoj od 60 posto, koji su ranjeni na borbenom zadatku, te umirovljenje pripadnika OSBiH.
Ministar za pitanja boraca i invalida Zukan Helez pozdravio je većinsku volju Zastupničkog doma o žurnoj proceduri i rekao kako će najavljenim zakonom, koji je predložen iz Federalne vlade, u pravo na povoljnije umirovljenje biti uvedeni demobilizirani borci, trenutno oko 2.000 njih, prvi put ratni vojni invalidi, 500 bivših policajaca i drugi korisnici.
Vlada, kao i većina zastupnika, odbacili su gotovo svaki od 56 amandmana uloženih danas na taj tekst, o kojem predstoji još izjašnjenje Doma naroda da bi stupio na snagu.
Donošenje ovog zakona u Federaciji uvjet je za isplatu naredne tranše Međunarodnog monetarnog fonda po stand-by aranžmanu Bosne i Hercegovine s tom međunarodnom financijskom institucijom.
”Izostanak naredne tranše novca MMF-a ugrozio bi financijsku stabilnost Federacije i cijele BiH te doveo do umanjenja svih stavki u federalnom proračunu za 31,44 posto od 1. ožujka ove godine”, upozorio je danas federalni premijer Nermin Nikšić.
Predloženim zakonom se na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije umirovljenje bivših pripadnika oružanih snaga (OS) Republike BiH (ARBiH, HVO, HOS, MUP-a RBiH i Odjela za unutarnje poslove/MUP HZHB) osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na mirovinu, osiguravanje sredstava i druga pitanja.
Izuzetno, pravo na povoljnije umirovljenje pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom, može ostvariti pet kategorija korisnika, navedeno je iz Vlade. To su pripadnici policije koji su najmanje 12 mjeseci (bez obzira na to je li to bilo u kontinuitetu) od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1995. godine obavljali dužnost i poslove zapovjednika i načelnika u jedinici specijalne borbene jedinice policijske stanice, u stanici policije kriminalističke službe javne sigurnosti i centrima službi sigurnosti, specijalnih borbenih jedinica odreda policije i centrima službi sigurnosti MUP-a Republike BiH te Odjela za unutarnje poslove / MUP-a Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Kao korisnici prava iz ovog zakona predviđeni su i pripadnici bivše Vojske FBiH kojima je prestala služba u tijeku 2001. godine te državni službenici i namještenici bivšeg Federalnog ministarstva obrane koji su otpušteni, odnosno nije im produžen ugovor zbog racionalizacije i smanjenja brojnog stanja 2002. godine, ukoliko su u godini otpusta napunili 40 godina života i 20 godina mirovinskog staža, od čega muškarci tri godine, odnosno žene dvije godine efektivnog staža u tijeku rata koji se računa kao poseban staž u dvostrukom trajanju.
Predviđeni su i korisnici, pripadnici OS Republike BiH, kojima je priznato sudjelovanje u obrani u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali iz OS RBiH.
Izuzetno, oni stiču pravo na starosnu mirovinu u iznosu najniže mirovine isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o mirovinsko i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina mirovinskog staža i da su najmanje dvanaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za umirovljenje po ovom zakonu, bili na evidenciji Službe za zapošljavanje.
Starosna mirovina ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima razdoblje koji je osobi priznat u sudjelovanju u obrani BiH u jednostrukom trajanju. Ukoliko korisnik ima 20 godina mirovinkog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna mirovina ostvaruje se tako da se od 65 godina života, oduzima razdbolje koje je priznato u sudjelovanju u obrani u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju, predviđeno je.
Korisnici budućeg zakona trebaju biti prvi put i ratni vojni invalidi s postotkom invalidnosti 60 posto ili više, koji su proglašeni vojno nesposobnim isključivo po osnovu ranjavanja na izvršenju borbenog zadatka, zatim vojnici OSBiH koji su najmanje dvije godine do 23. prosinca 1995. bili pripadnici Armije RBiH ili Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji su na dan 1. siječnja 2010. godine bili u vojnoj službi i kojima prestaje služba shodno Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH.
Jedinstvena osnovica za izračun visine mirovine korisnika prava iz danas podržanog prijedloga zakona je zajamčena mirovina isplaćena u prosincu 2011. godine, u skladu sa Zakonom o mirovinsko i invalidskom osiguranju, koja iznosi 414,30 KM.
Mirovina se određuje množenjem osnovice s pripadajućim koeficijentom. Najniža će iznositi 310 KM, a najviša 1.650 KM.
U odnosu na raniji prijedlog ovog zakona, koji je povučen iz parlamentarne procedure, po novom rješenju se za brigadnog generala primjenjuje koeficijent 3,2, za general-majora 3,5, dok je koeficijent za armijskog generala i general-pukovnika 4,0. Za dobitnike najviših ratnih priznanja (prva grupa) iz Zakona o posebnim pravima dobitnika najviših ratnih priznanja, na iznos penzije obračunat po ovom zakonu dodaje se koeficijent +1.
Novina je i to da državni službenici i namještenici Federalnog ministarstva obrane koji su u ministarstvo obrane prešli iz Oružanih snaga RBiH, kao i civilne osobe na službi u Vojsci Federacije BiH, za obračun mirovine mogu koristiti pripadajuće koeficijente za pripadnike Vojske ako posjeduju osobni čin, predviđeno je.
bljesak/TN
